Dnevni red

BOSNA I  HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE  I  HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO  NERETVANSKI  KANTON
GRAD MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-04-246/22
Mostar,06.06.2022. godine
                                                          Izvod iz  Zapisnika
sa 21. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 12.05.2022. godine u Gradskoj vijećnici  Grada Mostara u
                                                             10,00 sati
Predsjednik Gradskog vijeća gosp. Salem Marić je  u ime Gradskog vijeća Grada Mostara
pozdravio sve prisutne i posebno  počasnog građanina Grada Mostara  koji je prisutan na  današnjoj sjednici, gospodina Silvia Narda, prijatelja iz Montegrotta, pobratimskog Grada Grada Mostara i poželio dobrodošlicu na 21. redovnu sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara.
Pozvao  je sekretara Gradskog vijeća gđu. Mariju Soldo da izvrši prozivku vijećnika.
Nakon prozivke konstatovano je da je na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara  prisutno 32 vijećnika, jedan vijećnik će se naknadno pridružiti.
Predsjednik je konstatovao  da postoji kvorum za rad današnje sjednice i pročitao je:  
                                                   
                                                Dnevni red
1.    Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.    Usvajanje Zapisnika sa  19.  i  20. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
3.    ZAKLJUČAK o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana
       Centar I,
4.    IZVJEŠTAJ  o radu Gradonačelnika za 2021. godinu
5.    STRATEGIJA  razvoja Grada Mostara za 2022.-2027.
6.    STRATEGIJA digitalne transformacije Grada Mostara
7.   Informacija o stanju i realizaciji MEG projekta
8.   ODLUKA o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i dijela zateznih kamata za
      korisnike usluga javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara
9.   ODLUKA o visini osnovice i boda za obračun plata u tijelima vlasti Grada Mostara za
      period  01.04.-01.09.2022. godine
10. ODLUKA o prijateljstvu i saradnji između Grada Osijeka (Republika Hrvatska ) i Grada
      Mostara (Bosna i Hercegovina)
11. IZVJEŠTAJ o stanju nasilja u porodici za 2021. godinu  
12. IZVJEŠTAJ o radu kulturnih institucija Grada Mostara  za 2021. godinu
      a) Centar za kulturu Mostar
      b) Hrvatski dom Herceg Stjepana Kosača Mostar
      c) Hrvatsko narodno kazalište Mostar
      d) JU „Dom kulture“ Blagaj
      e) JU „Kulturni centar Mostar Sjever“ Potoci
      f) Lutkarsko kazalište Mostar
      g) Ustanova Muzički Centar „PAVAROTTI“ Mostar
     h)JU Muzej Hercegovine Mostar
     i) JU NARODNA BIBLIOTEKA – Odjel Dječja Biblioteka Mostar
     j) JU „NARODNO POZORIŠTE“ Mostar
     k) Pozorište lutaka u Mostaru
     l)  Simfonijski orkestar Mostar
13.IZVJEŠTAJ o radu institucija iz oblasti socijalne zaštite Grada Mostara  za 2021. godinu
     a) Ustanova „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar
     b) Centar za stara i iznemogla lica-osobe Mostar
     c) JU DJEČIJI DOM „Mostar“ Mostar
     d) JU Centar za djecu i omladinu sa posebnim potrebama „Los Rosales“ Mostar
     e) Pučka kuhinja Mostar
14 IZVJEŠTAJ o radu Sportskog Saveza Grada Mostara  za 2021. godinu
15.IZVJEŠTAJ o radu institucija iz oblasti zdravstvenog osiguranja Grada Mostara za   
     2021.godinu
     a) Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar
     b) DOM ZDRAVLJA Mostar
     c) DOM ZDRAVLJA STARI GRAD Mostar
     d) Gradska ljekarna Mostar
16.ODLUKA o davanju na korištenje kopa Vihovići Ekološkoj udruzi „EKO KOP“
17.ODLUKA o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja građevinske     
     parcele po zahtjevu Adnana Vile, sina Adema iz Mostara
18.ODLUKA o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja građevinske   
     parcele po zahtjevu Senada Klepo, sina Mustafe iz Mostara
19.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Joze Lukić,   
     sina Marka
20.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Mile Prusina,   
     sina Jage
21.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Ronalda
     Kreše, sina Mate
22.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Roberta
     Čobanovića, sina Mate
23.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Zvonke Čičak,
     sina Ivana
24.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Štefe
     Masatović, sina Nikole
25.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Ante
     Cvjetkovića, sina Vladimira
26.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Slavka
     Pranića, sina Antuna
27.RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Nedeljka
     Jozića, sina Jakova
28.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu društva  B2 KAPITAL d.o.o. Sarajevo
29.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Maria Jurića
30.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu JP ELEKTROPRIVREDA BiH
     ELEKTRODUSTRIBUCIJA Mostar
31.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Enesa Gušića, iz Mostara
32.ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Sanina Zukanovića, sina Omera

Otvorena je rasprava po Dnevnom redu u kojoj su učestvovali:Radmila Komadina,Vlatko Marinović, Arman Zalihić, Silvio Bubalo, Sanel Žuljević, Gradonačelnik, Predsjednik.
Radmila Komadina je predložila da se sa Dnevnog reda skinu slijedeće tačke:
- 7. Informacija o stanju i realizaciji MEG projekta,
- 17. ODLUKA o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja građevinske   
   parcele po zahtjevu Adnana Vile sin, Adema iz Mostara,
- 18. ODLUKA o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom radi oblikovanja građevinske   
   parcele po zahtjevu Senada Klepe, sina Mustafe iz Mostara,
- 27. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Nedeljka  
  Jozića, sina Jakova,
- 28. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu društva  B2 KAPITAL d.o.o. Sarajevo
Predložila je izmjene za:
- 8. ODLUKA o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i dijela zateznih kamata za korisnike usluga javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara, obzirom da je ova Odluka u nacrtu, na sastanku Odbora za finansije  razmatrana  i  donesen je Zaključak da se ista uskladi sa federalnom Odlukom, što je i urađeno, tako da smatramo da ova Odluka osim promjene u nazivu  treba da se razmatra u prijedlogu. Znači sada je -ODLUKA o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i reprogramiranju dugovanja te regulisanju naplate zakonskih zateznih kamata za korisnike usluga javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara.

Predsjednik je pročitao i ostale promjene u Dnevnom redu:
- tačke 4. IZVJEŠTAJ  o radu Gradonačelnika za 2021. godinu,se pomjera, postaje tačka 6,
- tačka 5. STRATEGIJA  razvoja Grada Mostara za 2022.-2027., postaje tačka 4
- tačke 6.STRATEGIJA digitalne transformacije Grada Mostara,  postaje tačka 5.

Ove izmjene Dnevnog reda  su prihvaćene od Gradonačelnika kao  predlagača.

Vlatko Marinović je predložio da se tačka 3. ZAKLJUČAK o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I skine sa Dnevnog reda.

Silvio Bubalo je predložio ispred Kluba vijećnika HRS-a  da se skinu tačke:
-13 c)  IZVJEŠTAJ o radu JU DJEČIJI DOM „Mostar“ Mostar,
-15 c) IZVJEŠTAJ o radu Dom zdravlja Stari grad,
-15 d) IZVJEŠTAJ o radu Gradska ljekarna Mostar,
iz  razloga, član 87, stav 1,nije dostavljeno na vrijeme.
Sanel Žuljević
-4. IZVJEŠTAJ  o radu Gradonačelnika za 2021. godinu, Izvještaj nisam dobio i tražim da se skine sa Dnevnog reda.
Gradonačelnik se izjasnio da ove predložene tačke ostaju na Dnevnom redu
Predsjednik je pročitao Dnevni red sa prihvaćenim  izmjenama koje je predložila Radmila Komadina i tačke koje se pomjeraju u Dnevnom redu- tačka 4 se razmatra kao tačka  6;tačka 5  je tačka 4;tačka 6 je tačka 5; tačka 8 je nova tačka 7,  i dao na usvajanje:
Glasanje: 30”Za” , 1 “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Izmjenjeni Dnevni red je usvojen.

Usvojeni Dnevni red:

1.  Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  Usvajanje Zapisnika sa  19.  i  20. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
3.  ZAKLJUČAK o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana   
     Centar I,
4.  ODLUKA o donošenju STRATEGIJE  razvoja Grada Mostara za 2022.-2027.godinu
5.  ODLUKA o STRATEGIJI digitalne transformacije Grada Mostara
6.  IZVJEŠTAJ  o radu Gradonačelnika za 2021. godinu
7.  ODLUKA o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i reprogramiranju
     dugovanja te regulisanju naplate zakonskih zateznih kamata za korisnike usluga
     javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara
8.  ODLUKA o visini osnovice i boda za obračun plata u tijelima vlasti Grada Mostara
     za period  01.04.-01.09.2022. godine
9. ODLUKA o prijateljstvu i saradnji između Grada Osijeka (Republika Hrvatska ) i
    Grada Mostara (Bosna i Hercegovina)
10.IZVJEŠTAJ o stanju nasilja u porodici za 2021. godinu  
11.IZVJEŠTAJ o radu kulturnih institucija Grada Mostara  za 2021. godinu
     a) Centar za kulturu Mostar
     b) Hrvatski dom herceg Stjepana Kosača Mostar
     c) Hrvatsko narodno kazalište Mostar
     d) JU „Dom kulture“ Blagaj
     e) JU „Kulturni centar Mostar Sjever“ Potoci
     f)  Lutkarsko kazalište Mostar
     g) Ustanova Muzički Centar „PAVAROTTI“ Mostar
     h) JU Muzej Hercegovine Mostar
      i) JU NARODNA BIBLIOTEKA – Odjel Dječja Biblioteka Mostar
      j) JU „NARODNO POZORIŠTE“ Mostar
     k) Pozorište lutaka u Mostaru
      l) Simfonijski orkestar Mostar
12. IZVJEŠTAJ o radu institucija iz oblasti socijalne zaštite Grada Mostara  za 2021.
      godinu
      a) Ustanova „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar
      b) Centar za stara i iznemogla lica-osobe Mostar
      c)  JU DJEČIJI DOM „Mostar“ Mostar
      d) JU Centar za djecu i omladinu sa posebnim potrebama „Los Rosales“ Mostar
      e)  Pučka kuhinja Mostar
13. IZVJEŠTAJ o radu Sportskog Saveza Grada Mostara  za 2021. godinu
14. IZVJEŠTAJ o radu institucija iz oblasti zdravstvenog osiguranja Grada Mostara  za
      2021. godinu
      a) Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar
      b) DOM ZDRAVLJA Mostar
      c) DOM ZDRAVLJA STARI GRAD Mostar
      d) Gradska ljekarna Mostar
15. ODLUKA o davanju na korištenje kopa Vihovići Ekološkoj udruzi „EKO KOP“
16. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Joze
      Lukić, sina Marka
17. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Mile
      Prusina, sina Jage

18. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu
      Ronalda Kreše, sina Mate
19. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu
      Roberta Čobanovića, sina Mate
20. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu
      Zvonke Čičak, sina Ivana
21. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Štefe
      Masatović, sina Nikole
22. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Ante   
      Cvjetkovića, sina Vladimira
23. RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Slavka
      Pranića, sina Antuna
24. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Maria Jurića
25. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu JP ELEKTROPRIVREDA BiH
      ELEKTRODUSTRIBUCIJA Mostar
26. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Enesa Gušića, iz Mostara
27. ZAKLJUČAK o ispravci greške po zahtjevu Sanina Zukanovića, sina Omera

Vijećnicima se obratio SILVIO NARDO, počasni građanin Grada Mostara iz Montegrotta (Italija), pobratimskog grada Grada Mostara
Veliko je zadovoljstvo i čast da mogu se obratiti Gradskom vijeću Grada Mostara, zahvaljujem svima što ste mi omogućili ovu mogućnost. Smatram da je Gradsko vijeće jedna demokratska snaga jednog društva. Prenosim vam pozdrave također moga Gradonačelnika gospodina Rikarda Mortandela i naravno od strane „Auzera“ organizacije čiji sam predstavnik na nivou komunalnom. Moja ljubav za ovaj Grad je ogromna i naravno ona će uvijek takva biti. Hvala svima puno.
Predsjednik se zahvalio gosp. Silviu Nardu.
Nakon toga prešlo se na rad po tačkama Dnevnog reda.

Incijative

Ad.1.) Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
Adil Šuta
Hvala. I ja da pozdravim našega počasnog građanina. Ja imam pitanje u vezi prethodnih inicijativa i jednu inicijativu. Znači u prethodnom periodu podnio sam inicijativu u vezi provođenja nadzora nad udaljenosti kladionica od javnih ustanova i evo molim da mi se odgovori dokle se došlo sa tom aktivnošću, nešto je bilo govora u prethodnom periodu, ali mislim da evo nemamo pomak po tom pitanju.
Drugo jeste, imali smo ovdje prezentaciju projekta led rasvjete, imajući u vidu značajno povećanje cijena električne energije koje će se reflektovati i na troškove javne rasvjete u Gradu Mostaru mislim da to treba uzeti kao prioritet da u narednom periodu pokrenemo opciju i sagledamo mogućnost realizacije zamjene postojećih rasvjetnih tijela novim led rasvjetama i na taj način omogućimo uštedu električne energije.
A inicijativa sa današnje sjednice ide da se za humanitarno udruženje Pomozi.ba dodijeli prostor imajući u vidu da se radi o udruženju koje aktivno djeluje na području našega grada te nema prostor za rad, a radi se o humanitarnoj organizaciji koja sigurno svojim dosadašnjim aktivnostima predstavlja najznačajniju humanitarnu organizaciju na području BiH, posebno u oblasti liječenja i obezbjeđenja sredstava za teže oblike liječenja u inostranstvu. Znamo da postoje poslovni prostori slobodni u Gradu Mostaru i molim da se za narednu sjednicu pripremi potrebna odluka o dodjeli prostora za navedeno udruženje. Hvala.
Damir Knezović
Pozdravljam sve nazočne. Evo moje vijećničko pitanje. Dali su pokrenute aktivnosti na rekonstrukciji postojećeg cjevovoda dimenzija 800 milimetara od izvorišta Studenac do naselja Rudnik, te ukoliko nisu, kada se planira izrada projektne dokumentacije? Nakon izrade projektne dokumentacije može se izvršiti procjena financijske vrijednosti realizacije projekta, kako bi se mogle poduzeti aktivnosti na osiguranju potrebitih financijskih sredstava za realizaciju istog. Prema dostupnim informacijama navedeni cjevovod dimenzija 800 milimetara je starosti preko 50 godina i uglavnom je položen uz rub ceste Mostar-Raštani-Vojno, bez jasne definirane trase te je više puta dolazilo do pucanja cjevovoda i prekida opskrbe dijela grada pitkom vodom, a isto je dovelo i do velikih šteta na samoj cesti, što je ugrozilo sudionike u prometu. Radi sigurnosti opskrbe pitkom vodom velikog dijela Grada Mostara potrebita je temeljita rekonstrukcija ovog zastarjelog cjevovoda. Predlažem da se razmotri mogućnost izgradnje novog cjevovoda uz trup prometnice Mostar-Raštani-Vojno, sa mogućnosti izgradnje nogostupa, šetnice ili biciklističke staze na trasi budućeg cjevovoda. Predlažem da se za izradu projektne dokumentacije u rebalansu proračuna osiguraju potrebita financijska sredstva za izradu projektne dokumentacije. Obrazloženje. S obzirom da je postojeći cjevovod za opskrbu velikog dijela Grada Mostara pitkom vodom zbog svoje starosti i dotrajalosti u takvom stanju potrebito je pokrenuti aktivnosti na rekonstrukciji istog. Također bilo bi poželjno da se zajedno sa izgradnjom novog cjevovoda projektira i planira izgradnja nogostupa, šetnice ili biciklističke staze na novoj trasi cjevovoda, ukoliko je to moguće. Molim da se o ovome projektu očituje i Javno poduzeće „Vodovod“ Mostar i u potpunosti podržavam realizaciju ovoga važnog projekta za Grad Mostar i smatram da se projekt treba tretirati kao kapitalni i prioritetni za Grad Mostar. Hvala.
Haris Nazdraić
Dobar dan. Pozdrav svima. Pokrećem inicijativu prema nadležnim gradskim odjelima i gradonačelniku, da u skladu sa kapacitetima javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara dadne saglasnost na sistematizaciju u ovim preduzećima i popuni ih sa više direktnih izvršioca, te da iskoristi dostupne budžetske stavke za opremanje sitnijom tehničkom logistikom preduzeća, dakle kosilicama, trimerima, alatima, koji su nužni uz direktne izvršioce za ispunjavanje odgovornosti prema građanima iz zakona o komunalnoj djelatnosti. Također da se preduzmu koraci da javna komunalna preduzeća sa nivoa komunikacijske strategije grada budu iskomunicirana kao obnovljena preduzeća na temeljima ekološke svijesti i brige o životnoj okolini, te ih uz moderno opremanje učiniti primamljivim za nova upošljavanja odgovarajuće radne snage. Obrazloženje. U skladu sa Zakonom o komunalnoj djelatnosti HNK-a isporučilac komunalne usluge dužan je ispuniti svoje obaveze za građane koji tu istu uslugu plaćaju. Pružanje komunalnih usluga često u Gradu Mostaru izostane zbog nedovoljnog broja direktnih izvršioca na terenu u javnim komunalnim preduzećima i nedovoljne tehničke opremljenosti istih. Sav teret sa razlogom ide na javna komunalna preduzeća, a isti su u potrebi rješavanja ovih izazova. Zbog toga što živimo u društvu gdje je čest oblik predrasuda prema obavljanju poslova iz domena komunalne djelatnosti, a naročito one u vezi sa prikupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada i održavanjem javnih površina, predlažem da uz modernizaciju naših preduzeća pristupimo i izradi komunikacijske strategije kako bi ovakve poslove učinili normalnim i privlačnim za odgovarajući radnu snagu koja može kvalitetno pružiti usluge građanima.
Također iskoristio bi govornicu za vijećničko pitanje u vezi sa inicijativom koju sam podnio 29. marta, a to je o nabavci bine, stacionirane bine, koja bi bila u ljetnom periodu ispod Starog mosta, pa evo gradonačelnik nije tu, ali možda glavna savjetnica može da odgovori, dali se misli išta poduzimati u tom pravcu da grad nabavi profesionalnu binu koju bi koristio tokom ljetne sezone, možda ispod Starog mosta, tokom novogodišnjih praznika, evo Advent u zimskom gradu tu na šetalištu, i imamo li uopšte onaj nakanu da bina bude ispod Starog mosta?  
Vlatko Marinović
Hvala predsjedniče. Sukladno odredbama Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara na 21. sjednici Gradskoga vijeća Grada Mostara podnosim vijećničku inicijativu. Na temelju razgovora sa skupinom građana iz naselja Ilića, sa lokaliteta Bakšim i Bare, pokrećem inicijativu za rješavanje problema urušenog pješačkog mosta na Radobolji, te urušenog potpornog zida koji je ujedno oštetio i šetnicu uz rijeku Radobolju na lokaciji Bakšim i Bare. Skupina građana je o predmetnoj problematici već ranije izvijestila nadležne odjele Gradske uprave Grada Mostara i to Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, te Odjel za urbanizam i građenje, slijedom čega je zatražen inspekcijski nadzor od strane resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a. S tim u vezi nadležni županijski vodoprivredni inspektor je dana 20. travnja 2022. godine izašao na predmetnu lokaciju Bakšim i Bare i utvrdio gore navedeno stanje, te je između ostaloga posebno istakao da je predmetno javno vodno dobro od općeg interesa u vlasništvu grada za sve površinske vode II. kategorije, a obzirom da su zaštitni vodni objekti u vodnom dobru u vlasništvu grada njihovo održavanje, rekonstrukcija i zamjena oštećenih dijelova građevine u potpunoj je nadležnosti jedinice lokalne samouprave. U privitku ovdje dostavljam i presliku službene zabilješke županijskog vodoprivrednog inspektora od 20. travnja 2022. godine. Slijedom svega navedenoga, uvažavajući činjenicu da se u ovoj predmetnoj stvari radi o nespornoj odgovornosti i nadležnosti Gradske uprave Grada Mostara, a uzimajući u obzir da se prema idejnom rješenju koje su sami građani već ranije izradili, to također dostavljam u privitku, kao i o predmjeru i predračunu radova, ovdje radi o projektu koji za Grad Mostar nije financijski zahtjevan, dok je za lokalnu zajednicu projekt od izuzetne važnosti, te predstavlja i potencijalan turistički sadržaj, odnosno turistički potencijal. Ovom inicijativom u ime skupine građana tražim od nadležnog odjela Gradske uprave Grada Mostara da se u što hitnijem razumnom roku izradi projektna dokumentacija, te pristupi izgradnji pješačkog mosta, potpornog zida i pješačke staze uz lijevu obalu rijeke Radobolje na predmetnoj lokaciji. Hvala.
Mirza Drežnjak
Dobar dan. Pozdravljam sve kolege vijećnike, načelnike odjela koji su ovdje, evo gostiju ne vidim da ima. Evo taman je kolega napravio uvod u zaštitu ovih vodotoka, molim vas za informaciju dali je urađen projekat, ovo odnosi se na Grad Mostar, odnosno Odjel za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo, pošto je nadležnost civilne zaštite, oni su dolazili na teren, pravili uvid po ovom pitanju, ali nemamo nikakve povratne informacije, pa molim informaciju dali je urađen projekat sanacije korita potoka Suhi do na lokalitetu Vrapčića, koji ugrožava stambene objekte prilikom većih kišnih oborina i kada će biti urađena ova sanacija? Naime, mještani naselja Vrapčići koji žive u blizini ovog povremenog bujičnog vodotoka nekoliko su se puta do sada obraćali za intervenciju, odnosno za zaštitu korita vodotoka koji ugrožava kuće i putne komunikacije, te se čak ovaj vodotok izlijeva i na magistralni put M-17. Prema informacijama koje do sada imamo projekt uređenja cjelokupnog korita je davno urađen, pa bi zamolio znači nadležnu službu za civilnu zaštitu i vatrogastvo da ako nisu do sada uradili oni projekat sanacije, da izuzmu dio projekta ovaj iz odjela za gradnju infrastrukturnih objekata, u toj službi postoji taj projekat cjelokupnog uređenja ovoga vodotoka Suhi do i da se sanira, prije jesenjih kiša i da se uradi ovaj projekat sanacije tog vodotoka koji ugrožava stambene objekte. Hvala.
Stanko Ćosić
Evo lijep pozdrav kolegice i kolege. Ovu priliku ću iskoristit za postavljanje dva vijećnička pitanja. Pa evo prvo pitanje glasi. Već je poznata i problematizirana priča o parku „Zrinjevac“, nepoštivanje zabrane ulaska pasa u sami park, iako razumijemo i vlasnike pasa koji za sada nemaju adekvatno mjesto za šetnju svojih ljubimaca, još više razumijemo roditelje koji se plaše za sigurnost djece koja borave u parku. Zbog nekoliko incidenata u proteklih nekoliko dana i poziva roditelja želim uputiti vijećničko pitanje, hoće li se i kada ić ka rješavanju navedene problematike?
Drugo vijećničko pitanje. Dana 31.01.2022. godine na 17. sjednici Gradskog vijeća sam uputio vijećničku inicijativu da se pješački prijelaz na Aveniji u Ulici kralja Tomislava u blizini restorana „Megi“, osvijetli svjetlosnom ili nekom drugom signalizacijom kako bi povećali sigurnost pješaka i ostalih sudionika u prometu. Kako nisam dobio odgovor, a u ovih nekoliko mjeseci se iznova uvjerio koliko je navedeni pješački prijelaz opasan, postavljam vijećničko pitanje, dali se namjerava išta radit po pitanju inicijative rješavanja ovoga problema?
Arman Zalihić
Hvala potpredsjedniče Zelenika. Kako mi se opet obratilo nekoliko ljudi gore sa Gradskog područja Sjever vezano za „Uborak“, zanima me šta se dešava po tom pitanju? Usvojena je ona odluka da se ide u razgovore oko javno-privatnog partnerstva, usvojena je i oduka da se krene u pregovore oko zaduživanja za rješavanje plana prilagodbe, a nekako opet mjesec-dva ništa se ne, nemamo nikakvih bar informacija, ne znamo šta se je desilo, pa bih volio da ili gradonačelnik na nekoj od idućih sjednica ili evo kolega Šunjić koji je predsjednik ove komisije zadužene za „Uborak“, ponovno naprave neki izvještaj, da vidimo šta se je dešavalo u zadnjih mjesec-dva jer ćemo opet doć u situaciju u kojoj nećemo, već sad nemamo gdje sa otpadom, a bojim se da ćemo doć u situaciju da će eskalirat cijeli problem, bolje da govorimo o tome danas, nego za mjesec ili dva kad nam bude smeće pred vijećnicom.
I drugo pitanje, odnosno inicijativa za gradonačelnika, žao mi je što nije ovdje, ali poslat ću mi napismeno, da preispita, pošto on ima po odluci o imenovanju direktora, odnosno uprava i nadzornih odbora tamo gdje je državni kapital većinski vlasnik u javnim poduzećima, ima pravo da razriješi dužnosti direktore javnih poduzeća, da preispita odluku o smjeni direktora Zračne luke Mostar i cijele uprave, odnosno direktora i izvršnog direktora, jer vidimo iz medija da na neki način u zadnja dva-tri dana i ta jedina redovna linija je ukinuta koja je trebala bit iz Mostara, da se zbog nje smije cijeli grad, meni iskreno nije do smijeha i uopšte nisam sretan zbog toga da odmah kažem, jer ne polazim iz te polazne točke da ako je ukinuta linija radi nekih naših sitnih opozicionih interesa da sad mi trebamo se naslađivat sa tim i jako sam nesretan što je ukinuta ta linija Eurowingsa iz Mostara, ali smatramo da za godinu i po koliko je nova uprava na čelu, nije nova nego oni su i prethodno bili nezakonito na toj poziciji, direktor, sad je imenovan i izvršni direktor, da nisu pokazali spremnost da se uhvate u koštac sa ovim problemima, da svaki dan se povećava broj zaposlenika i da Zračna luka ponovno pravi gubitke, nije rentabilna, i da ako ništa napravimo jednu tematsku sjednicu gdje ćemo samo razgovarat o toj temi, pa da vidimo dali Mostar može imat zračnu luku ili je problem menadžment, pa da dovedemo neke sposobnije ljude, jer evo i gradonačelnik vidim iz medija da se trudi, da je stalno na nekim destinacijama, da često izgleda kao da je on direktor Zračne luke, što je pohvalno, i da traži nove destinacije, ali možda ta uprava jednostavno nije sposobna da vodi Javno poduzeće Zračna luka Mostar. Hvala.
Radmila Komadina, glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Hvala lijepo. Ja bih samo iskoristila priliku da odgovorim na vijećničko pitanje gospodina Harisa Nazdraića, vezano dali ovaj imamo uopće, Grad Mostar dali ima binu vezano za različite kulturne manifestacije, evo kažem da imamo binu, da se ona nalazi locirana u Javnom poduzeću „Parkovi“, da se sukladno jeli zahtjevima za pojedine manifestacije ona vrlo lako može transportirati i montirati, tako da nema problema. Što se tiče toga, jako je interesantno pitanje vezano za manifestaciju za Stari most, odnosno lokacija ispod Starog mosta, obzirom da tu imamo još jedan problem, evo neki dan sam sa tajnikom Gradskog vijeća razgovarala na tu temu, da trebamo zaista pripremiti jednu odluku koja treba da dođe na vijeće vezano za rješavanje prilaza znači Starom mostu, onom dole lokalitetu gdje se inače održavaju manifestacije, da se sa vlasnikom zemljišta riješe imovinsko-pravni odnosi, tako da zaista imamo nesmetan pristup lokaciji Starog mosta, imali smo jedno privremeno rješenje sa vlasnicima te nekretnine.
Što se tiče Armanovog pitanja vezano dokle su stigle procedure jer je jako bitna ova problematika za koju je postavio Arman pitanje vezano za javno-privatno partnerstvo, znači sve ono što je sadržano bilo u odluci koju je donijelo gradsko vijeće, odnosno aktivnosti koje su uslijedile poslije toga, sve je na vrijeme i vrlo ažurno pripremljeno, ono je proslijeđeno u Agenciju za privatizaciju obzirom da su sada aktivnosti na Agenciji za privatizaciju da napravi znači prijedlog rješenja koje treba, naravno ako je sve u skladu sa onim što je dogovoreno i kako ide procedura sukladno zakonu, da se dostavi potpisano rješenje od strane Agencije za privatizaciju. Znači sada što se tiče samog postupka traži se mišljenje nadležnog županijskog ministarstva, koje još nisu dobili, ali mislim da će vrlo brzo biti ishodovano i da će se taj dio završiti, tako da ćemo imati povratnu informaciju.
Što se tiče kreditnog zaduženja, sukladno ovaj zakonu o dugu, zaduživanju u F BiH, znači onaj dio koji se odnosi na EBRD-e znači proslijeđeno je njima, EBRD-e, odnosno poduzeće ENOVA iz Sarajeva radi studiju koju zahtjeva EBRD-e, tako da su tu mislim pri kraju što se tiče same studije. Tako da zaista ta dva postupka idu u tom pravcu, a vrlo brzo ćemo vjerojatno imati i nacrt, odnosno takvog rješenja od strane Agencije za privatizaciju gdje treba Gradsko vijeće Grada Mostara da da suglasnost na takav ugovor, odnosno reguliranje prava i obaveza između ugovornih partnera, da Gradsko vijeće vidi kako i na koji način će se regulirati te obaveze i naravno da odobri takav ugovor. Eto toliko.
Ivan Zelenika, potpredsjednik vijeća
Ja se nadam da neće trebati pismeno odgovarati na ova pitanja za koja smo dobili odgovor. Nemojte da repliciramo na vijećničkim pitanjima, ako ima potrebe za dodatnim obrazloženjem vi ćete svakako uputit ovoga pismeno, pa  nemojte da repliciramo ako nije potrebno.
Damir Šunjić
Lijep pozdrav svima. Pitanje postavljam Službi za inspekcijske poslove. Zanima me kada će konačno bit izvršen inspekcijski nadzor na lokalitetu Sjeverni logor povodom izgradnje nelegalnog romskog naselja, u sklopu kojeg se nalazi i mini deponija otpada, koja se svakodnevno povećava? Pitanje postavljam već treći put, pa molio bih službu da se malo uozbilji. Hvala.
Sanel Žuljević
Hvala. Ja imam jednu inicijativu za odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove. Molim navedeni odjel da uradi inspekcijski nadzor na lokalitetu jezero Hidroelektrane Mostar u Vrapčićima, na lokalitetu piste u Kosoru i na lokaciji nekadašnjih plastenika na Buni, gdje se po prijavi građana nalaze divlja odlagališta otpada, pa čak i otpad sumnjivog porijekla, koji bi mogao biti opasan po život, te da se angažuju komunalna preduzeća da se predmetni otpad ukloni. Imam fotografije svih ovih mjesta, pa ako vam treba mogu vam ih poslat.
A vijećničko pitanje glasi, dali je Grad Mostar razmatrao opciju da se uključi u licitaciju Porezne uprave vezano za Fabriku duhana Mostar, isplati dugove, zbrine bivše radnike i napravi regulacioni plan kroz koji će predmetnu lokaciju prodati za par puta veću cijenu? Mislim da bi se sa ovim prekinule političke igre oko prodaje ovog objekta, radnici napokon dobili zarađeno, a Grad Mostar riješio problem ovog objekta koji je ruglo i sramota grada.
Antonio Zelenika
Pozdravljam vas sve. Imam jednu vijećničku inicijativu, staru, ponavljam je ponovo, znači za nadogradnju i dogradnju Srednje građevinske škole „Jurja Dalmatinca“, po drugi put, a pravni temelj je dug prema našoj djeci, a sad su se u ovu inicijativu uključili i evo hvala svim kolegama izabranim sa Gradskog područja Jugozapad koji su se uključili u ovo, pa evo ja ću je pročitati još jednom, da se zna o čemu se radi. Inicijativa je ravnateljice Srednje strojarske škole „Fausta Vrančića“, a uz suglasnost ravnatelja Srednje građevinske škole „Jurja Dalmatinca“, a koju je već u ovoj godini pokrenuo vijećnik Antonio Zelenika, podržavaju je i svi izabrani gradski vijećnici sa Gradskog područja Jugozapad, odnosi se na donošenje suglasnosti za dogradnju zgrade Građevinske škole u kojoj djeluju dvije prethodno navedene škole. Naime, obe škole su involvirala zanimanja i došlo je do značajnog povećanja broja učenika, te postojeći kapaciteti otežavaju izvođenje nastavnog procesa, tako da bi nadogradnja škole omogućila normalno odvijanje nastavnog procesa i rada škole u istoj smjeni. Iz prethodnog odgovora Gradske uprave prije par mjeseci što se tiče izgradnje bivšeg EMŠC stječe se dojam da od gradnje iste nema ništa jer se godinama ništa ne rješava iz više razloga, od nedostatka sredstava, neuvjetnog zemljišta, itd. Mi izabrani vijećnici sa Gradskog područja Jugozapad tražimo od gradonačelnika Grada Mostara gospodina Maria Kordića da uputi nalog službi za građenje i obnovu te da se krene u realizaciju istog i izradu idejnog rješenja. Isto tako predlažemo da se sa predsjednikom Vlade HNŽ-a i ministrom prosvjete, znanosti, kulture i športa održi sastanak kako bi se pronašla mogućnost za sufinanciranje dogradnje objekta škole, a pošto se i na računu Grada Mostara za izgradnju Treće osnovne škole nalaze izvjesna sredstva, obje škole se nalaze na Gradskom području Jugozapad, to je jest u istoj mjesnoj zajednici Strelčevina, Rondo, mi smo suglasni kao izabrani vijećnici da se dio sredstava iskoristi za dogradnju objekta Građevinske škole, to jest izradu idejnog rješenja. Svi smo se potpisali sa Gradskog područja Jugozapad osim gospođe Boške Ćavar, ali koja je dala usmenu suglasnost i rekla da mogu reći da će i ona potpisat čim nam se pridruži i hvala joj evo u ime moje i u ime svih nas.
A vijećničko pitanje je, tražim da mi se dostavi dokumentacija i obrazloženje projekta i odluke o izgradnji turborotora na Španjolskom trgu. Pozivajući se na članke zakona o sigurnosti na cestama član 11, član 28 i član 111, tražim od Gradske uprave da mi dostave RSA i RSI elaborate koji moraju biti sastavni dio projekta izgradnje prometnice. Isto tako da mi se dostavi i obrazloženje institucije ili pojedinca koja je dala pozitivno mišljenje za ovakvo rješenje, a koje će sadržavati i opravdanost projekta i pravni odgovor na nabrojane članke zakona. Hvala.
Adem Macić
Pozdravljam sve prisutne. Pokušat ću sa laganijim pitanjem. Može li mi iko odgovorit koliko današnjoj sjednici Gradskog vijeća prisustvuje vijećnika?
Marija Soldo, tajnik/sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara:
32 vijećnika.
Adem Macić
32, hvala lijepo. Prvi puta da sam dobio odgovor na vijećničko pitanje, malo je smiješno, ali stvarno aludiram da ako postavljamo već vijećnička pitanja da dobivamo i odgovore. Ima pitanja koja sam ja postavio u 10. mjesecu, ima pitanja u maju, pa tako ne znam ne vidim svrhe da mi postavljamo pitanja na koje ne dobivamo odgovore. Hvala lijepo.
Vesna Šunjić
Pozdrav svima. Vijećničko pitanje. Za održavanje uređenih zelenih javnih površina i parternog zelenila oko stambenih zgrada planiran je iznos od 685.000,00 KM, svake godine se ova sredstva predvide, ista se ne utroše, uvidom u stanje zelenih površina vidi se da ove godine bez obzira što imamo nove uprave stanje nije ništa bolje. Molim Javno poduzeće „Parkovi“ da mi odgovore, postoji li ikakav poslovno opravdani razlog zbog kojeg ne angažiraju dovoljan broj radnika, kao i Javno poduzeće „Komunalno“ kao poduzeće kome je grad odlukom povjerio komunalne usluge da se očituje o načinu kontrole i izvršenja operativnih planova od strane svojih podizvršitelja.
Inicijativa, nastavno na digitalnu transformaciju i detektiranu potrebu za unaprjeđenje sigurnosti informacijskog sustava i zaštitu osobnih podataka, podnosim inicijativu za zabranu upotrebe privatnih e-mailova u poslovne svrhe, klasifikaciju svih dokumenata prema stupnju tajnosti podataka koji se koriste, skidanje ograničenja broja poslanih e-mailova u jednom satu, zabranu upotrebe eksternih diskova, kao i organiziranje i edukacija radnika Gradske uprave sa ciljem podizanja svijesti o potrebi zaštite osobnih podataka i računalnih resursa Gradske uprave.
Još jedna inicijativa, za odjel društvenih djelatnosti. Krajem prošle godine osobni podaci učenika prvih razreda proslijeđeni su organizatoru klizališta u Mostaru, čime je prekršen zakon o zaštiti osobnih podataka obzirom da nije postojao ni zakonski temelj ni suglasnost za obradu ovih podataka. Nedavno su maloljetni učenici nekih mostarskih srednjih škola bili uključeni u istraživanje o seksualnim navikama i preferencijama, upitnik sadrži vrlo delikatna i kompleksna pitanja koja daleko nadmašuju zrelost jednog petnaestogodišnjaka i grubo zadiru u njegovu privatnost, isto je provedeno bez suglasnosti roditelja. Molim odjel za društvene djelatnosti da se svim ravnateljima škola kojima je grad osnivač uputi dopis i upozori kako se mora voditi računa o zaštiti osobnih podataka i privatnosti učenika. Ovdje se nalaze neka od tih pitanja koja su vam mislila ovdje postaviti, ali moram vam priznat da me sramota. Hvala.
Adela Gosto
Lijep pozdrav svima. Ademe kao da smo se dogovarali, danas je tačno prošlu godinu dana od mog prvog vijećničkog pitanja na koje još nisam dobila odgovor. Naime, radi se o Fejićevoj ulici, takozvanoj pješačkoj zoni, gdje postoje prepreke koje su nekada stavljene, nakon što je popločana Fejićeva ulica i nije nimalo ovaj finansijski znači mal to bio projekat, danas ta ulica više liči na magistralu kojom se dostavna vozila ovaj mimoilaze, to su teretna vozila, već je popucao kamen, od motornog ulja da ne govorim fleke, interesuje me šta je sa tim preprekama, kod koga su ti daljinski upravljači, dali su one uopšte u funkciji, hoće li biti u funkciji? Jer ovo nema smisla, ovo je nešto poput onoga kad mi sadimo cvijeće, a ne zalijevamo ga, znači odradimo projekat, izdvoje se Pare iz budžeta Grada Mostara i onda ga sami ovaj uništimo. Molim vas, ovo je turistički grad, to je jedna od ulica koja vodi do stare jezgre, do Starog mosta, da zaštitimo pješake. Zaista to liči na magistralu, da ne kažem o motorima i ugroženosti pješaka uopšte. Eto čisto da se odgovori na to pitanje.
A druga inicijativa, odnosno ja ću danas pročitati pismo, žao mi je što gradonačelnik nije tu, pismo je, odnosno inicijativa u obliku pisma od jedne majke, koja je nekada u februaru poslala ovu inicijativu gradonačelniku, koja također nije odgovorena, pa je u više navrata ovaj slala gradonačelniku opet upit i nije dobila nikakav odgovor, ja sam dužna pročitati ovo pismo i nadam se da će se gradonačelnik očitovati. „Poštovani gradonačelniče, obraćam vam se jednom građanskom inicijativom ispred mama Grada Mostara u nadi da će te u istoj naći način za ostvarenje. Već duži period ovo je ideja naše grupe, a sada konačno smo došli do faze kada vam je možemo i predočiti. Naša grupa nije udruženje, nije velika, ali u njoj su žene velikog srca koje uvijek pružaju ruku i pomognu jedna drugoj. Ja lično ne pratim politiku, ali iskreno nisam ni glasala za vas, ali ono što vidim je da naš grad napreduje i da se dešavaju pozitivne stvari. Zato smatram da bi naš prijedlog upotpunio tu sliku i učinio grad mnogo bogatijim. Ono što mi želimo jeste ljuljačka i to ne bilo kakva, ljuljačka koju do sada imaju Tuzla i Banja Luka, radi se o ljuljačci za djecu sa posebnim potrebama, a prvenstveno za djecu znači koja su u invalidskim kolicima. Zamislite dijete koje nije nikada se nije ljuljalo, kojeg majka ne može da odvede u park da ga ne bi rastužila. Cijeli taj projekat košta 3.000 do 3.500 KM, nije mnogo zar ne, ali osmijeh i radost takvog djeteta vrijedi mnogo više od toga. Kontaktirali smo izvođača radova i rado će se odazvati ovakvoj akciji i sprovesti je u djelo od izrade do montaže. Ukoliko Grad Mostar nije u finansijskoj prilici, barem nam odobrite lokaciju, a mi mame ćemo pokazati kao i do sada da kap čini okean. U prilogu su dostavljene i slike kako izgleda ta ljuljačka.“ Mislim da nije potrebno obrazloženje da je u ovoj inicijativi i rečeno ovaj o kojoj skupini se radi, to zaista nisu velike ovaj pare, evo prošle godine je ne znam gradonačelnik iz nečega što mi zovemo gradonačelnikova kasa nagradio i mnoge sportiste i sportska udruženja i da bi se za ovako nešto mogla izdvojiti sredstva iz gradonačelnikove kase i da se vodi računa o tome da prilaz do te ljuljačke znači ne može biti šljunak, nego mora biti popločan. Eto to je nešto što bi bilo dobro znači u velikom parku. Hvala lijepo.   
Ivan Zelenika, potpredsjednik vijeća
Kolegice Adela hvala lijepo. Načelnica Amira je imala potrebu odgovorit na vaše prvo pitanje vezano za Fejićevu ulicu, a glavna savjetnica ako sam dobro razumio na ovu inicijativu od mama koje su poslale inicijativu za djecu sa posebnim potrebama, ili će Amira, načelnica Amira će odgovoriti evo.

Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove  
Pozdrav za sve prisutne. Draga moja vijećnice Gosto, da ste me pozorno slušali, na jednoj od prethodnih sjednica Gradskog vijeća ja sam odgovorila na vaše pitanje što se tiče prepreka u Fejićevoj ulici, ali evo ponovo ću odgovoriti. Znači u sklopu projekta rekonstrukcije Fejićeve ulice postavljeni su i hidraulične prepreke, obzirom da nikad nisu stavljene u funkciju hidraulične prepreke gradonačelnik Grada Mostara gospodin Kordić potpisao je odluku gdje je prebačen dio sredstava Javnom komunalnom preduzeću koji će staviti u funkciju te prepreke i nadamo se da će vrlo skoro do sezone biti stavljene u funkciju.
Što se tiče inicijative, ja mogu iz dijela, a upućeno je gradonačelniku, možda će savjetnica to bolje odgovoriti, u sklopu izvještaja koji će biti tema na današnjoj sjednici gradskog vijeća,  odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, odnosno služba za privredu, vodi projekat „Inclusive  flejd“ gdje će na području Kantarevca i Los Rosalesa biti postavljene igračke za djecu sa poteškoćama u razvoju. Tako da u ovoj godini i narednoj godini realizirat će se taj projekat. Hvala.
Adela Gosto
Molim vas samo pitanje pošto je vezano?
Ivan Zelenika, potpredsjednik vijeća
Iako sam kolegi Nazdraiću rekao da nema replike  na vijećnička pitanja, ali izvolite.
Adela Gosto
Ja se izvinjavam. Drago m je da idete u tom smjeru znači da će te hidraulične prepreke ovaj napokon profunkcionisati, postoji li mogućnost do tada, jer evo ne znamo kada će to biti, dopunom odluke o komunalnom redu da se reguliše saobraćaj dostavnih vozila, odnosno kao poput u Dubrovniku da dostavna vozila ne mogu, baš teretna vozila uć tu, nego da postoje neka kolica s kojima oni mogu do kafića dostaviti ili do trgovina koje se nalazi u toj ulici, znači da se ne ulazi i da se ne oštećuje taj kamen?
Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove  
Sve je to u nadležnosti znači odjela, odjel je dao rješenja svim onim privatnicima ako mislite što ulaze ovaj i dostavljaju vozila i zna se do kada se po odluci o komunalnom redu može vršiti ta dostava, međutim u nadležnosti odjela nije da kontroliše to već je u nadležnosti policije. Mi smo zvali policiju, policija na poziv izađe, međutim policija svakodnevno treba da kontroliše onaj saobraćaj i da kažnjava ljude i jedino je to način da se spriječi ulazak u Fejićevu ulicu.
Radmila Komadina, glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Samo Adeli malo obzirom da je načelnica Amira već pokušala da odgovori na pitanje, ali izašla sam iz razloga što je inicijativa zaista objeručke prihvaćena od strane gradonačelnika, obzirom kao što ste rekli da se tu dostavljene i slike, a pogotovo za koju populaciju, da se radi o djeci sa posebnim potrebama, zaista je naišlo na razumijevanje kako gradonačelnika, tako i svih njegovih suradnika. Što se tiče same lokacije, pošto u dopisu to i stoji, proslijeđeno je 12.04. odjelu za urbanizam i građenje da utvrdi lokaciju, a naravno sredstva će se naći za onakvu ljuljačku i zaista je pohvalno, ne samo za djecu sa posebnim potrebama, već na toj ljuljačci naravno da se mogu ljuljati i ostala djeca. I hvala Adela evo što ste ovaj postavili ovo pitanje.
Goran Bošnjak
Evo pošto svi vijećnici načelnici iz komunale upućuju inicijativi i ja ću, vijećničku inicijativu odjelu za komunalne i inspekcijske poslove za obostrano strojno šišanje prometnice Put spasa od Cima prema Gorancima. Spomenutom dionicom uz pojačan promet dolazi i velik broj biciklista i pješaka, što dodatno stvara potencijalnu opasnost za nesreću. Hvala.
Irma Baralija
Dobar dan. Nastavak na ovu inicijativu od ranije vezano za mame koje su tako aktivne i za svaku pohvalu jer kad se mame odluče da će nešto riješit onda očigledno će i riješit jeli. Ja sam bila upućena i prenijela sam grupi mama ovo za Kantarevec, da će na Kantarevcu u sklopu projekta koji već je u toku biti sprave koje su predviđene za ovakvu grupaciju djece, međutim ne bi bilo loše da se i ta ljuljačka o kojoj su one baš govorile, napravi, odnosno ugradi u centralni gradski park, jer ako budemo imali samo jedan park, odnosno dva gdje će moći djeca sa poteškoćama u razvoju da se igraju, onda nećemo dobiti potpuni smisao inkluzije, na taj način ćemo upravo dobiti suprotno, isključit ćemo ih pa će biti park za djecu sa poteškoćama u razvoju i park za drugu djecu. Tako da molim vas da budemo osjetljivi po ovom pitanju i da tu ljuljačku ugradimo u centralni gradski park. Dakle, to je inicijativa koja je nekako taman došla kao nastavak ovoga o čemu je govorila i kolegica Adela.
Moja druga inicijativa je, da se uredi objekat Djevojačke česme, ne znam dali većina kolega ovdje i kolegica znaju uopšte gdje se nalazi, ali za nas koji smo iz Zalika ta Djevojačka česma je u godinama rata ustvari predstavljala jedini izvor pitke vode i spasila je bukvalno hiljade i hiljade života. Tako da s obzirom da se trenutno nalazi u jako trošnom stanju sama česma, a i nema nikakve ploče koja govori o čemu se radi, ljudi ne znaju da je to pitka voda još uvijek, bilo bi lijepo da se uredi prije svega i da se napravi neka ploča gdje će se objasniti i ova priča koliko je ljudi spašeno tom vodom, ali i priča o tome kako je ipak mnogo rituala i običaja nevezano za religijsku pripadnost odvijalo se kroz historiju na ovoj lokaciji i to možda može biti još nešto što ćemo uvrstiti u našu turističku ponudu u budućnosti.
I kratko pitanje. S obzirom da se u javnosti pojavljivalo u zadnje vrijeme u različitim medijima informacija oko toga koliko je Kraljevina Velike Britanije odlučila da donira novca da kroz različite nevladine organizacije u Mostaru se rade određeni projekti, voljela bih da nam gradonačelnik odgovori pošto znam da sigurno ima informacije iako mi to ne finansiramo, ali znam da ima informacije jer se odvija na području Grada Mostara, koji je to tačno iznos i kakvi će sve projekti biti, pa možda i ovo vezano za inkluzivnost koliko sam shvatila će biti rađeno kroz nevladine organizacije od tog novca pa možda ne moramo tražiti dodatno u budžetu nego se možemo osloniti na to? Toliko što se mene tiče. Mene je zamolila kolegica Boška da pročitam kratko ovaj njeno pitanje, pa evo znam da je i Silvio jednom to radio za čini mi se kolegicu Vesnu, nadam se da je to o kej, vrlo ću kratko, neću čitati obrazloženja, to je priloženo, da ne oduzimam previše vremena. Vijećničko pitanje kolegice Ćavar. Na osnovu kojeg važećeg dokumenta je Grad Mostar na svojoj službenoj stranici objavio popis mjesnih zajednica u okviru područnih ureda grada bez ikakvih podataka o njihovom radu ili informacijama na osnovu kojih bi im se građani mogli obratiti za eventualno traženje neke usluge? Dakle, to je pitanje. I Boškina inicijativa, u stilu kolegice. Upućujem vijećničku inicijativu za poništenje svih rješenja odjela za urbanizam i građenje za postupke čije su voditeljice bile Emina Jazvin i Sanja Voloder, a potpisala ih je načelnica Marina Deronjić i za koja se može dokazati da su ništavna bez obzira na njihovu eventualnu zastaru. Hvala.
Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove  
Evo da Irmi samo odgovorim vezano za Djevojačku česmu. Udruženje sa područja Zalika zajedno sa Udruženjem „Zajedno za naš grad“ pokrenuli su aktivnosti zajedno sa Gradom Mostarom, odnosno sa Odjelom za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, za rekonstrukciju ovaj Djevojačke česme, tako da će u narednom periodu biti rekonstruisana.  
Predsjednik
Hvala. Da kažem samo, znači to je inicijativa, ali ne treba biti inicijativa, ona treba doć u program održavanja česama, fontana i ostalo i ne treba niko uzimati ni političke poene, to je jedna česma koja zaslužuje redovno održavanje i nikakvih natpisa na njoj ne treba bit osim da je to Djevojačka česma, a ovo što vijećnica Barlija govori ja se slažem, to imamo i u knjigama, istorijat ove česme i važnost ove česme koja je bila, ali mislim da nema potrebe ništa pisat, zna se da je to Djevojačka česma, nek tako stoji.
Silvio Bubalo
Dobar dan. Ja ću biti kratak, dva pitanja i inicijativa. U skladu sa izvještajem Ustanove „Dječji vrtići“ Mostar za 2021. godinu u kojem je prikazano da svih 6 jedinica ima infrastrukturne probleme, zanima me dali je urađen plan sanacije istih, te ako nije kada će biti urađen?
Drugo pitanje, jeli proveden sveobuhvatan pregled objekata Gradske uprave, svih gradskih ustanova i institucija i plan sanacije istih? Obrazloženje, zašto. Čitao sam izvještaj, čak su tamo u jednom dijelu izmješteni radnici Gradske uprave na drugu lokaciju, pušta kanalizacija, pa pretpostavljam da imamo u dosta tih situacija, neke sam odjele obišao, evo bio sam u komunali, ono pod hitno treba onaj sve radit, a ne znam jeli se slažete ili ne slažete, pa zanima me dali imamo plan sanacije svih?
I jedna inicijativa, evo i meni su se obratili građani. Dakle ovako, ovim putem pokrećemo inicijativu za imenovanje Malih stepenica te staze oko njih stazom Antona Pichlera. Naime, ovaj gimnazijski profesor, Velike gimnazije u Mostaru je svojim radom zaslužio da ga se Mostarci sjete, pa vam šaljemo mali životopis, to je ujedno i obrazloženje. Anton Pichler rođen je u Zagrebu 29.06.1863. godine, u Mostar dolazi 1.893 godine kao profesor tada otvorene Velike gimnazije, izuzetno obrazovan čovjek, predaje mnoge predmete, u jednom trenutku predaje čak 8 predmeta na Velikoj gimnaziji. Između svih th predmeta najvažniji je prirodopis, kojem profesor Pichler pristupa s najvećim žarom, kao veliki ljubitelj prirode i znanstvenik istražuje biljni svijet Mostara i Hercegovine, te o tome piše radove koje objavljuju u Glasniku Zemaljskog muzeja Sarajevo, te godišnjim izvješćima Velike gimnazije u Mostaru. Posebno se posvetio grobljima i haremima Mostara jer su na tim mjestima, na primjer groblje Smrčenjaci i harem Šoinovac prema njegovim radovima sačuvane biljke prirode nekadašnjeg Mostara. Anton Pichler predavao je sve do svoje smrti 1922. godine u Mostaru, a prema posljednjoj želji sahranjen je na groblju Smrčenjaci. Eto s obzirom da ja dolazim iz Brijega obratili su se meni, pa evo zamolio bih gradonačelnika da ovu inicijativu samo razmisli. Hvala.
Ivan Zelenika
Lijepi vam pozdrav svima. Ja ću kratko. Zanima me koji od odjela, odnosno službi unutar Gradske uprave je nadležan za donošenje rješenja za postavljanje prepreka na prometnici, konkretno ležećih policajaca, u skladu sa zakonom o sigurnosti cestovnog prometa, obzirom da sam osobno podnio dva ili tri zahtjeva za postavljanje ležećih policajaca, odnosno za izdavanje rješenja, međutim ti zahtjevi šetaju od jednog odjela, odnosno službe, do druge, i ništa se ne događa? Zamolit ću vas pošto imam informaciju da se radi o desetini takvih predmeta za koje se na zna ko je nadležan, da se na razini Gradske uprave dogovori tko će raditi i izdavati ta rješenja, a Komunalno je onda pod tim rješenjima vjerojatno dužno da i izvrši postavljanje i prateće vertikalne i horizontalne signalizacije kada govorimo o ležećim policajcima. Hvala lijepo.

Odgovori 21. sjednica

Zapisnik

Ad.2.)  Usvajanje Zapisnika sa  19.  i  20. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara
Izvjestilac je Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara
Glasanje: 28”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Zapisnici su usvojeni.

Ad.3.) ZAKLJUČAK o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog   
            plana Centar I,
Izvjestilac  je Predsjednik Kluba vijećnika SDP-a, gospodin Arman Zalihić.
Na zadnjoj  sjednici Gradskog vijeća usvojili smo dva Regulacijska plana, jedan širi pojas Autobusne stanice, drugi se radi o Rodoču, pohvaljujem ta dva Regulaciona plana, ali smatram  da je u interesu svakog grada da je prioritet broj jedan da se riješi najuži centar grada i da vjerovatno ne postoji grad u Evropi koji u najužem centru grada nema Regulacioni plan. Očekivao sam da će u godinu dana rada Gradskog vijeća od same Gradske uprave, odnosno od Službi doći  Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I, koji obuhvaća veći dio Centralne zone, međutim kako godinu dana nismo ništa dobili, smatrao sam da mi kao konstruktivna opozicija moramo potaknut Gradsku upravu, odnosno vlast, da krenemo u izradu ovog Regulacionog plana i da je ovaj Zaključak neki prvi korak da se krene u tom smjeru i da dobijemo na ovo Vijeće Odluku o pristupu izradi Plana i da se krene u samu izradu. Smatram da je izgradnja u Centralnoj zoni, odnosno moguće investicije, da su krenuli pogrešnom putem i da je pravi put Prostorni plan kojeg imamo, pa Regulacioni plan, pa onda dozvole, pa onda gradnja. Kod nas se dešava neki obrnuti redoslijed stvari, gdje  vidimo i u medijima da se završavaju određeni iznosi na većim nivoima vlasti za gradnju  objekata u Centralnoj zoni, a da još nismo dobili Regulacioni plan, što može da tako kažem urbano dovest do toga da Grad ne bude riješen na način na koji treba bit riješen.
U raspravi su učestvovali: Vlatko Marinović, Arman Zalihić, Kažimir Miličević, Slaven Bevanda, Predsjednik, Antonio Zelenika, Ibrahim Husnić,
Predsjednik je objasnio da je  prijedlog o pristupanju izrade Regulacionog plana Centralne zone ili kako smo već u Programu rada Gradskog vijeća naveli i nazive ulica, obuhvat koji je sastavni dio Programa rada Gradskog vijeća. Ovdje je u pitanju samo Zaključak koji ima za cilj da kaže da se pristupi izradi Regulacionog plana Centra I, a kad je rečeno Centar I  ili  kako smo mi naveli u Programu rada u nazivima ulica, jer i u Izvještaju Gradonačelnika,  stoji upravo ovaj naziv Centar I.
Predsjednik je dao na glasanje Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I,
Glasanje: 16 ”Za” , 4 “Protiv”  11“Suzdržanih”
Zaključak nije usvojen.
Ad.4.) ODLUKA o donošenju STRATEGIJE  razvoja Grada Mostara za 2022.-2027. godinu
Izvjestilac je Gradonačelnik Grada  Mostara
Radmila Komadina, Glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Što se tiče STRATEGIJE  razvoja Grada Mostara za period 2022.-2027. godina, da pomenem aktivnosti koje su prethodile donošenju ovakvog dokumenta. Znači Grad Mostar i UNDP-i su potpisali Protokol o saradnji za lokalni razvoj 14.06.2021. godine, nakon toga je Gradsko vijeće Grada Mostara donijelo Odluku u 9. mjesecu 2021. godine o pristupanju izradi ovoga dokumenta. Na osnovu ove Odluke Gradskog vijeća Gradonačelnik je formirao Razvojni tim, Odbor, radna tijela i sve ono štio je bilo potrebno da bi se ovaj dokument mogao raditi. Znači sam dokument, odnosno sama Strategija se bazira na zakonskoj regulativi, a to je  Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem Federacije BiH, Uredba o izradi strateških dokumenata, kao i druge Uredbe koje reguliraju način izrade dokumentacije. Prilikom izrade  ovoga dokumenta poseban fokus je stavljen na razvojna opredjeljenja, strateške ciljeve i prioritete razvoja, a sve u skladu sa svim strateško-planskim dokumentima koji su na nivou Federacije, do lokalne razine doneseni.
Ovaj dokument bitan je iz razloga što svi znamo da Grad Mostar prilikom apliciranja na pojedine fondove, da li domaće ili međunarodne, nije mogao u potpunosti iskoristiti taj resurs, iz razloga što nije imao strateški planski dokument. Znači nakon usvajanja ovoga planskog dokumenta imamo mogućnost da apliciramo i za pojedine projekte i način financiranja, itd.  
Što se tiče samih aktera koji su učestvovali u ovoj izradi, ovdje je sa nama i gospodin Ivan Jurilj koji je bio kao konsultant UNDP-a, sa našim saradnicima iz Gradske uprave Grada Mostara, profesor Umihanić, nije zbog obaveza prisutan, oni su dali svoj doprinos,održali niz sastanaka u Gradskoj upravi i naravno svugdje  gdje su trebali tako da imamo na stolu ovakav jedan dokument.
Gosp.Ivan Jurilj
Strategija je utemeljena na Zakonu o razvojnom planiranju Federacije BiH, ispoštovana je u potpunosti metodologija koja je predviđena Uredbom o izradi strateških planskih dokumenata u Federaciji BiH, usklađena je sa svim ostalim strateškim dokumentima, tako da i oni razvojni prioriteti, razvojne mjere i projekti koji su predviđeni mogu naći svoje mjesto i u finansiranju  iz viših izvora finansiranja kada govorimo o mogućnostima implementacije ove Strategije.
Kroz ovaj proces definisana je vizija razvoja Grada Mostara, koja nekako reflektira zapravo budući razvoj Grada Mostara. Vizija koja je zajedničkim konsenzusom prihvaćena kao takva jeste Mostar globaliziran, kreativan, zelen, zaposlen, inkluzivan Grad, Grad zdravog i sigurnog djetinjstva, zadovoljnih ljudi i sretne starosti.
Strategija se sastoji od 3 ključna strateška cilja, 10 razvojnih prioriteta. Znači u strateškom cilju 1. koji glasi razvijen, konkurentan, privredno dinamičan Grad Mostar imamo 3 prioriteta,
2. strateški cilj je otvoren, siguran, pametan i kreativan Grad Mostar i također ovaj strateški cilj je razrađen kroz 3 prioriteta i
3.strateški cilj je organizovan, uređen, čist i zelen Grad Mostar i on je malo i finansijski izdašniji, odnosno potrebe su tu malo veće, i prioriteta su tu 4 definirana itd.
Ukupno imamo 34 razvojne mjere, koje detaljno razrađuju ciljeve tih razvojnih mjera  što se trebaju postić i aktivnosti, odnosno projekte koji su planirani u ovom sljedećem periodu do 2027. godine koji se trebaju implementirat da bi se došlo do ovih ciljeva.
Važno je naglasit, da je kroz Strategiju i strateški dokument predviđen i model praćenja i izvještavanja provedbe Strategije, tako da on kao takav kada se usvoji ne bi trebao ostat mrtvo slovo na papiru nego već bi trebala odmah nakon njegovog usvajanja krenut razrada kroz trogodišnje planove rada, a praćenje i ocjenjivanje provedbe Strategije bi se trebalo radit kroz godišnje izvještaje o radu, godišnje izvještaje o razvoju i sastavni dio godišnjeg izvještaja o razvoju je izvještaj o provedbi Strategije. Važno je naglasiti u ovom procesu, da ovaj dokument s obzirom na možda izmijenjene okolnosti u nekom sljedećem periodu može  doživjet zapravo i određene izmjene, ažuriranja kroz  proces evaluacije i provedbe Strategije.
U raspravi su učestvovali: Arman Zalihić, Adil Šuta, Antonio Zelenika, Tomislav Primorac, Vesna Šunjić, Ivan Zelenika, Mirza Drežnjak, gosp. Jurilj, Predsjednik
Arman Zalihić
Molim vas da mi pojasnite, tačkom 3 je određeno da ciklusi planiranja u EU su sedmogodišnji i kakvi trebaju bit svi naši dokumenti, za svaku strategiju treba i saglasnost Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Pošto ovaj plan nije sedmogodišnji, nego petogodišnji, zanima me da li smo u koliziji sa zakonom?
Adil Šuta
Što se tiče same Strategije, ne čekajući da se ona zvanično usvoji,  Gradsko vijeće je na prethodnim sjednicama  donijelo neke Odluke  koje se tiču ekonomije, poduzetništva, ruralnog razvoja, što je sve u skladu sa Strategijom. Također je i  Kluba Koalicije dostavio neke druge Odluke u vezi BSC certifikata i drugih stvari oko uređenja saradnje sa građanima, pružanje potrebnih informacija u Gradu Mostaru i ja sam također dostavio i jedan prijedlog oko uklanjanja ruševina.
U okviru izgradnje vjetro i solarnih parkova, elektrana, poslovnih zona,  predvidjeli smo velike investicije, planove i kroz usvajanje prostorne osnove, a i u samoj Strategiji, međutim mi imamo objektivni problem u vezi nefunkcionisanja elektroprijenosa na potrebnom nivou, svu tu energiju koja će se sutra proizvesti treba je  uslovno rečeno dopremiti do mreže  i preko određenih drugih elektroenergetskih objekata,  tipa izgradnje trafostanica, itd. Ovdje ne vidim da ovaj dio Strategije prati ta saradnja sa elektroprijenosom, pa eto volio bi da mi se pojasni da li se razmišljalo i da li je potrebno u tom smislu predvidjeti i ovaj dio?
Dalje mislim da trebamo predvidjeti i opciju izgradnje stanova za mlade, na način kao što su to radile i neke druge lokalne zajednice, gdje bi Grad Mostar imajući u vidu trenutnu tržišnu cijenu  mora iznaći način da pomogne mladim ljudima da bi ostali u Gradu Mostaru.
Što se tiče turizma, slažem se sa ovim pristupom koji ste predvidjeli i u Strategiji i u tom smislu jedna od mogućih mjera jeste i  plan rekreativne zone Fortica-Stolac- Pašinovac, koji bi obuhvatio  teren Gornjeg Zalika do Šehovine,to je  brdski dio koji je jako neiskorišten, a imamo već potencijala na Fortici, i ovi objekti oko same  Fortice lijevo i desno trebaju tretirati kao jedan od značajnih turističkih potencijala u Gradu Mostaru.
I još vi ste predvidjeli u Strategiji da se izgradnja šetnice vrši od mosta Hasana Brkića do mosta Franje Blaževića, mislim da je prioritetnije za Grad Mostar, nemam ništa protiv ni protiv ove šetališne zone, međutim svi znamo da se takve šetališne zone trebaju raditi u užoj gradskoj jezgri i u tom smislu predlažem da se taj dio predvidi od novog mosta koji je rađen Avenija-Sutina, pa evo do Starog mosta.  
Antonio Zelenika
Pod tačkom 3.3 razvoja, poboljšanje prometne infrastrukture i usluga, nije se razmišljalo u tom smjeru da je Gradu potreba Služba za saobraćaj, iako smo na jednoj od sjednica prije godinu dana o tome pričali kao potrebi.
Tačka 3.4, povećanje energetske učinkovitosti korištenja obnovljivih izvora energije, mene interesuje gdje ćemo mi sa tolikim kvadratima solara, vjertoelektrana.
Tačka 2.2. iz Strategije, poboljšanje sistema socijalne i zdravstvene usluge i sigurnosti građana, nije se uzelo u obzir svjetska kriza koja je  na snazi i evo traje nam hrane, mislim da bi trebalo vidjeti da se pučkim javnim kuhinjama povećaju iznosi jer imaju povećan broj korisnika i sve više  ljudi koji su u potrebi, pa barem razmislit, popričat sa direktorima tih kuhinja.
Poboljšanje efikasnosti i transparentnosti javne uprave, 2.3, radno vrijeme šaltera, o tome bi  trebalo razmislit, pa za neki dan uvest da možda radi šalter, jednom sedmično do 18 sati kao CIPS npr,  da radi ujutro od 09, ne od 07.
Razvoj obrazovanja, kulture, športa i mladih, tablica M2111, unaprjeđenje kapaciteta za odgoj i obrazovanje, dio postotaka rekonstruisanih, izgrađenih i adaptiranih školskih objekata, polazna vrijednost 80%, kako se došlo do toga,  uđemo li u škole nije uređeno, jesu fasade obnovljene ali ostalo ne.
Sufinansiranje zanata i  strukovnih zanimanja, nije prepoznato, a cijela Europa je u deficitu tih zanimanja, od konobara, građevinara, keramičara itd.
Slijedeće, biciklistička staza potrebna je ovom Gradu, a imamo mogućnost, ima dobrih  projekata koje su nevladine organizacije radile, od Centra II, možemo preko Vojna obići, spustit je na Zalik, na novi most, da  počnemo s tim.
Tomislav Primorac
Prvo, nije dovoljno naglašen problem demografije, situacija kod nas u Mostaru,i u cijeloj BiH poziva na uzbunu, vrlo je loša, bolje obraditi u smislu da se vidi koje su poticajne mjere, vrtići, školska uređenja, naknade roditeljima, porast nataliteta, duži boravak u školama, u vrtićima, naknada za prvu nekretninu, kao i stimulacija i stipendiranje npr. određenih zanimanja koja su deficitarna.
Drugo, nedostatak radne snage je gorući problem, poduzetnici ne mogu naći  radnu snagu za proizvodnju.  Moje je mišljenje je da  je to problem programskog sistema naših  škola, ovdje bi se  moralo sugerisati tačno da se promijene nastavni planovi, da se formiraju strukovne škole, obrtničke škole u kojima će se učiti ono što treba, za rad, a ne programi koji će učiti za ulicu, znači za  nezapošljavanje. Dakle, formirati takozvane strukovne škole i obrtničke škole.
Postoji isto tako projekat Agencije za međunarodni razvoj, takozvani USAID program, „Save the Children“,  tu su obuhvaćena 3 kantona, Sarajevski kanton, HNK i Banja Luka, koji su napravili jedno STEM znanje, znači program STEM znanja, to su inženjerstvo, tehnologija, umjetnost i matematika. Analiza tog STEM znanja prošle godine je pokazala vrlo loše rezultate iz matematike i fizike.
Četvrti problem koji nije dovoljno obrađen, to je zdravstvena zaštita i socijalna skrb, u Strategiji se spominje izrada bolnica, domovi zdravlja, starački domovi, itd., smatram da Strategija slabo tretira osobe starije životne dobi.U Strategiji bi trebalo jasno predvidjeti, sada ili u nekom periodu, novi dom za starije osobe kakav pristaje Mostaru. Formirati centre za dnevni boravak, kao u pojedinim gradovima, evo u Osijeku npr. Zatim formirati centre za demenciju, Alzheimerovu bolest, Parkinsovu bolest, uz fizičku i psihičku vježbu, znači pomoći će im i jedan psihijatar u dnevnom boravku, treba formirati centar za palijativnu skrb, napraviti akcioni plan za sistematske preglede i to besplatne preglede, debelo crijevo, prostata, srce, mamografija, znači obavezno za ljude iznad 50 godina, to se već radi u svijetu. Isto tako besplatno cjepivo protiv gripe za ljude iznad 65 godina.
Vesna Šunjić
U ovoj Strategiji smo zanemarili osobe sa invaliditetom, jedan od glavnih ciljeva nam je pristupačnost, a većina naših institucija je u cijelosti nepristupačna, ne samo institucije nego i kompletno svi prostori po gradu kojima se osobe sa invaliditetom kreću.
Zanima me uspostava dnevnih centara za djece od 3 do 18 godina, po kojim kriterijima je odabrano da je to samo do 18 godina, zašto to ne bi bilo za sve osobe sa invaliditetom jer recimo djeca sa invaliditetom koja pohađaju prilagođene nastavne planove i programe nakon završetka nastave moraju negdje biti, a isto tako i osobe nakon što izađu iz ovoga procesa obrazovanja?
Slijedeće, potpora startap mladim poduzetnicima i obrtnicima,  imamo iznos od 2.400.000 KM, zanima me jesu li ovdje uzete u obzir mogućnosti garantnih fondova, da Grad na neki način garantira za mlade poduzetnike nekim iznosima, recimo 20.000 KM, što bi im pomoglo u prve dvije godine, a na način znači da Grad ne implementira ove mjere samostalno nego uz pomoć organizacija kao što su REDAH, INTERA i LINK, njih smo naveli kao nekakve snage koje imamo .Zanima me ovaj trogodišnji plan koji bi trebao biti  uključen i u ovaj DOB,ovdje piše da se trogodišnji plan rada ne usvaja, on služi kao osnova za izradu DOB-a, koji je  razlog zašto se taj trogodišnji plan ne bi trebao usvojit.
Ivan Zelenika
je istakao, staviti poseban naglasak u Strategiji na saobraćajnu infrastrukturu, bazirati ću se  samo na cestovnu infrastrukturu, nisam uspio iščitati iz onih dokumenata  za ovaj petogodišnji period da smo  uplanirali, ili kao strateški cilj  sebi postavili vezano za izgradnju koridora 5C, južne obilaznice, možda  i eventualnu izgradnju ili barem izvršenje glavnih projekata djelomično i sjeverne obilaznice, odnosno brze ceste, koja će ići Kutlivač prema granici Republike Hrvatske, što ćemo mi kao Grad pripremiti, odnosno kakvu ćemo mi putnu infrastrukturu osigurati da imamo adekvatan spoj i na južnu  petlju i na južnu obilaznicu, ali i koridor 5C gdje će biti velika petlja oko Aerodroma, nešto više ili iznad.
Pretpostavljam da je negdje oko stotinu pitanja bilo samo vezano za sigurnost u saobraćaju u Gradu Mostaru i ovo što je kolega Zelenika naglasio vezano za Službu koja će se baviti planiranjem saobraćaja i saobraćajnom problematikom u Gradu Mostaru, treba biti prioritet.
I jedno pitanje vezano za tačku 3.2., 4., gdje se tretirane otpadne i oborinske vode, da li su isto podrazumijevale i eventualno fekalnu, odnosno izgradnju sekundarne kanalizacione mreže na području Grada Mostara, konkretno govorim o  prigradskim naseljima koji nemaju izgrađenu ni primarnu ni sekundarnu mrežu i nisu spojeni na fekalnu kanalizaciju i mislim da bi to jedan od strateških projekata Grada Mostara trebao biti kako bi se povezali na lijevo i desnoobalni kolektor i imali ono što smo i u vašem uvodu i rekli, da to bude jedan zelen i okolišno prihvatljiv Grad Mostar.

Mirza Drežnjak
Navedeno je na strani 24 da je putem kanalizacionog sistema sveukupno prikupi 72,67% otpadnih voda, a u ciljevima navedeno je da od tog prikupljenog iznosa samo 40% se prečišćava i Strategijom je predviđeno da do kraja ovog strateškog perioda će se povećati to prečišćavanje na 60%, znači ni ukupan broj sada prikupljenih kanalizacionih, otpadnih voda, neće se do kraja ovoga perioda prečistiti i nisam vidio da je Strategija dotakla se tog  dijela za septičke jame koje se koriste većinom u prigradskim naseljima i koje se izlijevaju u okolinu, odnosno zagađuju i tlo i podzemne vode, zatim problem divljih deponija itd.Strategija se je dotakla problema Deponije komunalnog otpada i sanacije popunjenih ploha, ali ne i u tim strateškim razmatranjima nismo vidjeli usmjerenje u kom pravcu treba Grad Mostar da ide u smislu tog upravljanja otpadom, osim što je konstatovano da se selekcijsko prikupljanje otpada i reciklaža treba povećat na 45%, nije se znači definiralo na koji način će se ići u proces  zbrinjavanja tog viška neselektiranog, nereciklirang otpada.
Gosp.Ivan Jurilj
Vremenski okvir, zakon nije eksplicitno zabranio da period može bit, ukoliko krene zapravo da može i bit drugačije, a pogrešno bi bilo da smo radili strategiju 2030. godine, od 2022.-2028. ili 2029., u ovom slučaju je 2027., tako da na taj način je taj mehanizam koordinacije uspostavljen.
Po pitanju svih  drugih, primjedbi, više su tu možda relevantnije Službe da daju odgovore nego ja, ali dobar dio ovih vaših primjedbi i prijedloga je dobrim dijelom obuhvaćen u  detaljnom opisu razvojnih mjera koji je aneks Strategije, znači svaki od ovih prioriteta je detaljno opisan kroz razradu mjera i ove određene stvari koje su ovdje diskutovane, kroz ovaj proces zapravo je vršena rasprava na tu temu, razgovori su vršeni, pa i sa privatnim sektorom i sa nevladinim sektorom, naravno unutar Gradske uprave ali opet ponavljam, znači Strategija je okvirni dokument, što ne znači da nešto što nije eksplicitno navedeno u Strategiji u sljedećem trogodišnjem planu koji se bude radio ne može bit uključen u taj trogodišnji plan rada.
Predsjednik je predložio Zaključak i dao na glasanje.
Zaključak glasi: Zadužuje se Odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove i Služba Biznis servis centra koja je to radila da prati realizaciju provođenja Strategije razvoja Grada Mostara 2022.-2027. godina i jedanput godišnje podnese Izvještaj Gradskom vijeću Grada Mostara o provedbi Strategije.
Glasanje: 31”Za” , nema“Protiv”  nema“Suzdržanih”
Zaključak je usvojen.
Dao je na usvajanje Odluku o donošenju Strategije  razvoja Grada Mostara za 2022.-2027. godinu
Glasanje: 31”Za” , nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka  je usvojena.
Ad.5.) Odluka o Strategiji digitalne transformacije Grada Mostara
Izvjestilac u ime Gradonačelnika gđa. Ana Blažević, savjetnik za projektovanje razvoja i uvođenje novih tehnologija
Ovaj projekt izrade digitalne transformacije Grada Mostara je započet otprilike nekako u isto vrijeme kad i ova Razvojna strategija, a također je rađena u koordinaciji sa UNDP-om, odnosno u sklopu njihovog projekta digitalne transformacije u javnom sektoru u BiH.
UNDP-i je prepoznao važnost Grada Mostara, pa ga je stavio u jednu od 6 institucija u BiH nad kojom bi proveo pilotiranje digitalne transformacije, nabrojat ću, jedna je Federalno ministarstvo obrta i poduzetništva, a onda dolaze gradovi, Gradiška, Mostar, te općine Novo Sarajevo, Centar Sarajevo i Breza. Znači ovo se radi o jednom pilot projektu, koji bi rezultirao izradom digitalne transformacije kao mape puta, odnosno strategije koja bi definirala aktivnosti, prioritete, prepreke i nedostajuće procedure i resurse za digitalnu transformaciju. U Gradu Mostaru smo ovo proveli znači pod okriljem projekta UNDP-a, koji je angažovao i eksternog konsultanta, zajedno smo prošli obilazak svih lokacija gradskih Odjela, izvršili procjenu digitalne spremnosti kroz 9 ključnih oblasti, nalaze se u materijalu, evo da vam ih pobrojim, znači jedno je liderstvo i upravljanje, zatim dizajn usmjeren na korisnika e-usluge, javna uprava i upravljanje promjenama, sposobnost, kultura i vještine digitalne transformacije, tehnološka infrastruktura, infrastruktura podataka, sajber sigurnost, privatnost i otpornost, zakonodavstvo i regulative i digitalni eko sistem. Znači ova Strategija je usklađena sa Razvojnom strategijom koja je rađena, ona prije koju smo imali, tad još uvijek nismo imali ovu koju ste vi danas upravo, sada usvojili, znači rađena je u skladu sa njom, definisane su i mapirane ključne tačke i postavljeni ciljevi i definisane aktivnosti, te finansijski okvir, rokovi implementacije, razmatrano je partnerstvo sa IKT sektorom, odgovornost i sigurnost. Ta procjena je rađena po metodologiji DGR-a Svjetske banke prilagođena upravo za digitalnu transformaciju u javnom sektoru.
U raspravi su učestvovali: Adil Šuta, Stanko Ćosić, Irma Baralija, Vesna Šunjić, Antonio Zelenika, Ana Blažević
Adil Šuta
Uključen sam  u ovaj segment, ona je jako potrebna Gradu Mostaru, u Strategiji kažemo, „izraditi i usvojiti interni dokument u skladu sa pravilnikom o kancelarijskom poslovanju koji predviđa da se pošta može dostaviti i putem e-maila“, vjerujte ovo bi bio epohalni pomak u Gradu Mostaru, vi sada imate po 7 dana da dokumenti kolaju od jedne do druge Službe, ovo treba što prije uraditi.  Druga stvar, što se tiče same Strategije, same ste rekli mi nemamo posebnu Službu za informaciono komunikacijska i telekomunikacijska rješenja,  koja mora biti ili zasebna Služba ili Služba u okviru Odjela opće uprave. Slijedeće, imamo ozbiljan problem na nivou države sa načinom zaposlenja i zadržavanja IT kadra u javnom sektoru.
Stanko Ćosić
Moramo što se tiče cijele ove digitalne transformacije napraviti jedan dobar temelj, kao i u svemu drugom što radimo, a to je temelj i što se tiče ljudskih resursa i što se tiče samog tehničkog dijela, moramo napraviti novu IT službu. Tržište je takvo da Grad Mostar kao što je i Vijeće ministara donijelo Odluku mora donijeti neke posebne pogodnosti što se tiče kadrova iz IT-a jer imat ćemo problem i kod primanja zaposlenika i još veći problem zadržavanja takvih kadrova. Tako da bi ono što bih ja predložio- da Grad Mostar  ima mogućnost outsourcinga određenih usluga, što će na kraju krajeva i ubrzati sami proces digitalne transformacije. Ono što  bitno,to je educiranje zaposlenika, ako idemo ka  digitalnom dobu Gradske uprave, a idemo, onda je potrebno IT vještine zaposlenika podići na jedan novi nivo ili ćemo doć u problem ako smo neke stvari implementirali a nemamo educirane zaposlenike imat ćemo problem unutar Gradske uprave. Sljedeća stvar što se tiče  tehničkog dijela, vidio sam da se je počelo sa uspostavom podatkovnog centra sa virtualizacijom servera i komunikacijskom strukturom, jako je važno radit na sigurnosti, to je zapravo neka polazna tačka i kasnije se sve na to može nadomjestit, znači sigurnosti same IT infrastrukture, mreža i podatkovnog centra jer vidio sam nemamo implementirane nikakve uređaje, znači potrebno je od „firewalla“, do usmjerivača, da sad ne pričam o svemu tome, raznih drugih procesa i servisa. I usporedno s tim je potrebno napraviti i „disaster recovery“ jer moramo imat stabilnost u radu, ukoliko naše primarno IT okruženje prestane radit da imamo alternativno IT okruženje, gdje će se u svakom trenutku moć nastavit sa radom jer najveći gubici su zapravo kad izgubimo podatke, kad podataka nema i kad zapravo čitava infrastruktura prestane radit i tada smo u problemu. I onda tek možemo razmišljati i o različitim E-uslugama, kojim bi evo i olakšali život svima nama.
Također ono što moram na neki način posebno podcrtati, a to je još kvalitetniju saradnju sa tehnološkim parkovima,  da je Grad Mostar, sad ne sjećam se da li je SPARK ili INTERA, imali održano natjecanje 24-satni Hackathon, gdje je bila tema Mostar pametni grad, 2018. godine, vi ste tu imali pregršt ideja, pregršt projekata, koji bi gradu  Mostaru dobro došli,  evo sjećam se da je bio neki projekat koji je čak dobio nagradu, koji bi odlično došao Mo-Busu, i mislim da takvim saradnjama sa tehnološkim parkovima smo na dobitku svi, na dobitku je Grad Mostar jer dobiva jeftina rješenja, kvalitetna rješenja, a rezultat su domaće pameti i domaćih IT stručnjaka. Tako da se moramo možda kvalitetnije okrenuti i ka tom smjeru.
Irma Baralija
Postoje dvije stvari koje bih ja voljela da istaknem, a one se provlače kroz čitav dokument,
sami  ste rekli da postoji deklarativno opredjeljenje da se ide u digitalnu transformaciju, ali nema novca. Dakle, ako nemamo novca i ako ga nismo predvidjeli u Budžetu onda možemo samo ovako da razgovaramo, na raznoraznim sjednicama itd, Predlažem da od ovih  posjeta i putovanja kojih sam se načitala kroz Gradonačelnikov izvještaj, možda malo strukturiramo ono o čemu razgovaramo na tim sastancima, pa tražimo malo konkretniju pomoć upravo za digitalnu transformaciju. Druga stvar evo imam lično iskustvo, radim  kao konsultant za traženje programera i osoba koje se inače bave IT sektorom, juniorska plata,  plata čovjeka koji je završio jučer fakultet, početna je 4.000 KM minimalno, u realnom sektoru, i ne možemo nać dovoljan broj ljudi za evropske kompanije koje non-stop traže, pogotovo nakon situacije u geopolitičkom smislu, problema sa ukrajinskim programerima, ruskim i slično, ovo se neće desiti, mi nećemo imati IT službu u kojoj ćemo zaposliti 5 ili 10 programera i moć ih platiti.
Vesna Šunjić
Ja sam ostala potpuno šokirana kad sam vidjela stanje naše računalne opreme, znači mi imamo rekli ste trećinu opreme koja je zastarjela, znači imamo Windows XP kojemu je podrška prestala 2014. znači od tada do danas Microsoft je izdao 96 redovnih „pečeva“, minimalno redovnih, znači 100 i više, imamo nelicencirani softver, mi možemo pričat o digitalnoj transformaciji, dejta centar, bekap podataka, to sve ste napisali da je jako loše. Ja sam jutros postavljala neka pitanja vezano za upotrebu privatnih e-mailova, znači digitalizacije s privatnim e-mailovima nema, vi ste napisali da vam nemaju čak ni svi radnici ovaj računala i da dio tih računala iznajmljujete.Vezano za  informatički kadar, to jeste zaista deficitaran kadar i sasvim sigurno je da će biti jako teško naći, pogotovo osobe koje se bave informacijskom sigurnošću, ali isto tako i službenika za zaštitu osobnih podataka.Zanima me samo još  postotak zaposlenika koji su prošli obuku za aktivan rad u aplikacijama,  očekivano je za 2027. godinu 50% sa sadašnjih 5%, meni se čini da je to jako malo.
Ana Blažević
Evo ja sam ovdje ovo zabilježila, neke stvari svakako ću gledati da vas o tome kad budete zainteresovani kroz te nekakve daljnje kontakte i sastanke možemo  o tome dalje raspravljati, svakako vas pozivam, ja imam službenu e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.., slobodno direktno me kontaktirajte kada vam god nešto bude trebalo, svakako ću vam ponuditi odgovor koji je najadekvatniji i potpun. Evo za sad toliko.
Glasanje: 31”Za” , nema“Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka  je usvojena.
Ad.6.) . Izvještaj o radu Gradonačelnika za 2021. godinu
Izvjestilac, Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Mi smo ove godine potrudili se pa možda malo ipak da to bude svečanije nego je do sada bilo, napravili jedan kratki video, malo ćemo ga prezentirati, da vidite otprilike šta smo radili i kako smo radili.
A sad kako slušam sve ovo skupa ispalo je fantastično jer je u principu ovo onako jedno zorno prikazivanje šta je ipak Gradska uprava prošlu godinu radila, jer iza ova dva dokumenta koja ste usvojili evo jednoglasno koliko vidim, stoji jedan veliki rad i trud. Naime, puno ljudi je bilo uključeno, more sastanaka, razmjena mišljenja, je bilo potrebno da bi izrodio Grad Mostar, a usudim se reći, možda jedan od najboljih strateških planova za razvoj grada, kad je barem BiH u pitanju. Vrlo odgovorno smo radili, promišljali sve moguće varijante, razmišljali, dogovarali, gledali budućnost Grada Mostara i mislim da smo stvarno izrodili jedan vrhunski dokument. Kad je digitalna strategija Grada Mostara u pitanju, meni prebitna tema, jer mislim da u današnje vrijeme bez da idemo u tom smjeru nema varijante, znači moramo se uključiti u trendove u svijetu, moramo biti otvoreni, moramo biti dostupni našim građanima kroz moderne alate i to je nešto što je pod moranje.
Napomena: VIDEO glazbena prezentacija  Izvještaja o radu Gradonačelnika Grada Mostara u trajanju od nekih 10-a minuta koju su vijećnici dobili i u pisanom obliku.  
U raspravi su učestvovali: Irma Baralija, Gradonačelnik, Predsjednik, Arman Zalihić, Silvio Bubalo, Alčis Čolaković, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Adil Šuta, Marko Novak, Kažimir Miličević, Predrag Šupljeglav, Amira Trbonja, Tihomir Sesar, Amer Zupčević

Alis Čolaković je dao određena zapažanja na Izvještaj Gradonačelnika i predložio Zaključke.  
   
Predsjednik je zaključio raspravu i dao Zaključke Alisa Čolakovića na usvajanje.
Zaključci glase:
1) Zadužiti Gradonačelnika da hitno izradi detaljniju analizu trenutne neefikasnosti, koje su naročito izražene u Službi za građevinske propise i Službi za nekretnine, sa prijedlogom konkretnih mjera za prevazilaženje iste. Ove aktivnosti podrazumijevaju: identificiranje konkretnih razloga koji su doveli do velikog broja neriješenih upravnih predmeta, definiranje konkretnih mjera koje se planiraju poduzeti u cilju smanjivanja neriješenih predmeta, normiranje broja predmeta po voditelju postupka, uposleniku,  u cilju praćenja radnog učinka uposlenika i izrada dinamičnog plana rješavanja zaostalih upravnih predmeta.  
2) Zadužiti Gradonačelnika da bez odlaganja iskoristi model interne preraspodjele uposlenika u procesu u kojima je identificiran zastoj, prvenstveno u Službi za nekretnine i Službi za građevinske propise.
3) Zadužiti Gradonačelnika da dostavi prijedlog nove sistematizacije koja će uvažiti sve probleme trenutne neefikasnosti pojedinih Službi, Odjela unutar Gradske uprave, na bazi analiza koje je potrebno napravit.
4) Zadužiti Gradonačelnika da Gradskom vijeću vrši dostavljanje kvartalnih izvještaja po pojedinim Službama, Odjelima, a koje se odnose na upravne postupke, a na osnovu čega bi se mogla identificirati uska grla i blagovremeno reagovati u smislu otklanjanja ovih zastoja.
5) Zadužiti Gradonačelnika da uvede sistem nagrađivanja prema radnom učinku, s tim da je prethodno potrebno definisati indikatore mjerljivosti radnog učinka u svim procesima.
6) Zadužiti Gradonačelnika da hitno pokrene aktivnosti na određenoj informatizaciji ključnih radnih procesa, kao što su Služba za građevinske propise, Služba za nekretnine, Služba za inspekcijske poslove, u cilju praćenja efikasnosti uposlenika.
7) Zadužiti Gradonačelnika da se napravi analiza sa prijedlogom konkretnih mjera u dijelu efikasnije naplate i potraživanja Grada Mostara iz ranijih godina, te da isto dostavi Gradskom vijeću kao informaciju.
Glasanje: 24”Za” , nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Zaključci su usvojeni.
Dao je na usvajanje i Izvještaj o radu Gradonačelnika za 2021. godinu
Glasanje: 24”Za” , nema“Protiv”  nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
Ad.7.) ODLUKA o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i reprogramiranju dugovanja te regulisanju naplate zakonskih zateznih kamata za korisnike usluga javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika Radmila Komadina, Glavna savjetnica Gradonačelnika Grada Mostara
Ja ću samo uvodnih par rečenica vezano za samu inicijativu koja je potekla od strane JP Vodovod vezano za ovu tačku Dnevnog reda današnje  sjednice Gradskog vijeća. Dolaskom menadžmenta novog u JP Vodovod zaista su sagledali, analizirali situaciju i vidjeli su koju sve problematiku imaju vezano za potraživanja koja su enormno velika, prvenstveno za zastarjela potraživanja, odnosno dugove koje imaju komitenti prema JP Vodovod.  
Jučer na Odboru za finansije  razmatrajući ovu tačku Dnevnog reda  uvidjeli smo određene činjenice, a to je prvenstveno da na nivou Vlade Federacije postoji jedna Odluka koja reguliše  način izmirenja ovakvih obaveza prema JP, s tim da je ta Odluka doživjela 2 izmjene i naravno da je bio Zaključak Odbora za finansije da se dostavljeni nacrt Odluke uskladi sa Odlukom na federalnoj razini i to je i urađeno i nova Odluka je dostavljena.
Antonio Vidačak, direktor JP Vodovod Mostar
Obzirom na broj predmeta koji Vodovod ima mogu slobodno reć da smo mi bili inicijatori donošenja Odluke kojom se tretira otpis zastarjelog dijela potraživanja za sva javna komunalna preduzeća.
Usvajanjem ovakve Odluke stvorit ćemo finansijsku disciplinu da će svi budući računi, znači neko ko danas izmiri svoj dug po osnovu presuda on vjerojatno više nikad neće zakasniti na plaćanje tekućeg računa, a to će reperkusije imati ne samo na Vodovod, nego i na ostala JP, pogotovo komunalna, koja vjerojatno imaju još veće probleme s naplatom nego Vodovod.
U raspravi su učestvovali:Damir Šunjić,Antonio Vidačak, Irma Baralija,Adil Šuta, Gradonačelnik, Slaven Bevanda,Amer Zupčević
Damir Šunjić, predsjednik Odbora za stambeno-komunalne poslove
je objasnio da je  Odbor razmatrao ovu Odluku i donesen je Zaključak koji glasi:
Odbor za stambeno-komunalne poslove daje saglasnost na predloženi prijedlog Odluke o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i reprogramiranju dugovanja te regulisanju naplate zakonskih zateznih kamata za korisnike usluga javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara, te se zadužuju uprave javnih komunalnih preduzeća da pokrenu aktivnosti u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima kako ne bi nastupila zastara potraživanja, odnosno da se prati ročnost i dospjelost istih.
Nakon rasprave Predsjednik je dao na glasanje Zaključak Odbora za stambeno komunalne poslove.
Glasanje: 27”Za” , nema“Protiv”  nema“Suzdržanih”
Zaključak je usvojen.
Dao je na usvajanje i ODLUKA o načinu vršenja otpisa zastarjelih potraživanja i reprogramiranju dugovanja te reguliranju naplate zakonskih zateznih kamata za korisnike usluga javnih komunalnih preduzeća Grada Mostara
Glasanje: 27”Za” , nema“Protiv” nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.
Ad.8.) Odluka o visini osnovice i boda za obračun plata u tijelima vlasti Grada Mostara za period  01.04.-01.09.2022. godine
Izvjestilac je u ime  Gradonačelnika Grada  Mostara Glavna savjetnica gđa. Radmila Komadina.
Što se tiče ove Odluke, zbog čega se danas donosi, pa iz razloga što je izmijenjen član 5. Zakona o naknadama i platama u F BiH, koji je sada propisao da se Odlukom o izvršenju Budžeta Grada Mostara za tekuću godinu reguliše utvrđivanje osnovice za obračun plate, da se ista utvrđuje zakonom, odnosno Odlukom Gradskog vijeća. Pored osnovice za obračun plaće prilikom obračuna koristit će se i bod za obračun plate, koji se utvrđuje isto tako zakonom, odnosno Odlukom Gradskog vijeća. Prilikom donošenja Budžeta Grada Mostara za tekuću godinu smo  imali određenu situaciju, a to je da nije donesena pravosnažna sudska presuda, odnosno kantonalna presuda vezana za sporove iz radnih odnosa vezano za pogrešan obračun plate, da se nije moglo voditi razgovore onda o visini osnovice što se tiče poslodavca i uposlenika, naravno i u ovom vremenu  se desila i situacija ratnih dešavanja koja je rezultirala poremećajem na tržištu i naglim skokom cijena, tako da smo bili prinuđeni  nakon ove situacije i donošenja presuda i svih ovih situacija  koje sam navela, da se napravi jedan prijedlog ovakve Odluke. Vidjeli ste u samoj Odluci što se tiče osnovice, koja je utvrđena 347,37 KM kako i na koji način je ona dobivena i da je uvršteni bod za obračun plate iznosi 1,05.
U raspravi su učestvovali: Marko Novak, Mirza Drežnjak,Predsjednik
Marko Novak, predsjednik Odbora za finansije i poreznu politiku
Na Odboru za finansije i poreznu politiku raspravljali smo o ovoj Odluci i nemamo nikakvih zamjerki i  ova Odluka može ići u daljnju proceduru i samo jedna sugestija da se nakon usvajanja ove Odluke žurno pristupi novom rebalansu Budžeta Grada Mostara i da se  rebalans nađe na sljedećoj sjednici s obzirom da za provedbu ove Odluke trebaju značajna finansijska sredstva u Budžetu Grada Mostara.  
Mirza Drežnjak
je predložio Zaključak u vezi osiguranja procentualnog povećanja plata u svim javnim ustanovama koje se finansiraju iz Budžeta Grada Mostara za 2022. godinu.
Zaključak glasi;
U članu 1 da se navede, znači da se zaduži Gradonačelnik Grada Mostara i nadležni Odjeli Gradske uprave da osiguraju usklađivanje, povećanje plata u svim javnim ustanovama koje se finansiraju iz Budžeta Grada Mostara u jednakom procentu kao što je predviđeno i za povećanje plata Odlukom o visini osnovice i boda za obračun plata u tijelima vlasti Grada Mostara za period 01.04.-01.09.2022.
U članu 2,  da će se sredstva za realizaciju ovog Zaključka osigurati rebalansom Budžeta Grada Mostara.
I član 3, da Zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku Grada Mostara.
Predsjednik je dao Zaključak na usvajanje.
Glasanje: 26”Za” , nema“Protiv”  nema“Suzdržanih”
Zaključak je usvojen.
Dao je na usvajanje i Odluku o visini osnovice i boda za obračun plata u tijelima vlasti Grada Mostara za period  01.04.-01.09.2022. godine
Glasanje: 26”Za”, nema“Protiv”, nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.9.) Odluka o prijateljstvu i saradnji između Grada Osijeka (Republika Hrvatska ) i Grada Mostara (Bosna i Hercegovina)
Izvjestilac je Gradonačelnik Grada  Mostara
Već neko duže vrijeme smo u kontaktu s Gradom Osijekom, grad u Hrvatskoj slične veličine kao Grad Mostar, s jednim izuzetno uspješnim modelom rješavanja komunalnih problema u gradu, kontaktiramo, razgovaramo. Kroz te razgovore smo našli još masu dodirnih točaka, odnosno mogućnosti saradnje između ta dva grada, ovih dana ćemo imati jednu konferenciju na kojoj će biti i Gradonačelnik i Župan Osječko-baranjske županije u posjeti Gradu Mostaru. Prijedlog je bio da se bratimimo, mislim da je dobro jedna prilika za bratimljenje s jednim gradom s kojim ćemo moći imati evo kao što i spominjao maloprije s Gradom Splitom vrlo konkretnih mogućnosti saradnje.
U raspravi su učestvovali:Stanko Ćosić, Tomislav Primorac
Stanko Ćosić, Komisija za saradnju i udruživanje lokalnih vlasti  
Komisija  je raspravljala na temu ovog Sporazuma i zaključila da su ispoštovane sve procedure vezane za ovaj Sporazum i da ova tačka Dnevnog reda može ići na usvajanje
Predsjednik je dao Odluku o prijateljstvu i saradnji između Grada Osijeka (Republika Hrvatska ) i Grada Mostara (Bosna i Hercegovina)
 na usvajanje.
Glasanje: 25”Za”, nema“Protiv”, nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.
Ad.10.) Izvještaj o stanju nasilja u porodici za 2021. godinu  
Izvjestilac u ime Gradonačelnika načelnik Odjela društvenih djelatnosti gosp. Božo Ćorić.
Centar za socijalni rad je pripremio ovaj Izvještaj koji ste dobili, ja ću reći par riječi koje se ovdje ne spominje u Centru za socijalni rad, a koje su jako bitne. Znači nekih prije 20 godina Grad Mostar i 8-9 ustanova i institucija, od policije, sudstva, su napravili jedan protokol o postupanju i to je bio prvi protokol u Federaciji u slučaju nasilja u porodici, da se zna šta radi policija, šta tužitelji, šta dom zdravlja, kad se prijavi nasilje. I po tom principu je rađeno i tadašnja „Sigurna kuća“ je finansirana od strane Grada Mostara, ali prije 5 godina je Kanton donio zakon, ali nažalost nije u potpunosti riješila finansiranje „Sigurne kuće“ već finansira samo onoga ko je korisnik u „Sigurnoj kući“, tako da i dalje ako nema nikoga u „Sigurnoj kući“ onda i dalje pada to na teret Grada. Evo Grad će i dalje nastavit. Osim tog fizičkog ima i psihičko nasilje. Pozivam vas da usvojimo ovaj Izvještaj.
U raspravi su učestvovali: Irma Baralija, Sanel Žuljević, Mirza Drežnjak, Božo Ćorić
Mirza Drežnjak, Odbor društvenih djelatnosti
Inače problem zaštite od nasilja u porodici nije  djelatnost Grada Mostara, odnosno to je u opisu viših nivoa vlasti, kantonalnog, federalnog, on se tretirao kroz Zakon o prekršajima pa sada je u Krivičnom zakonu definisano na koji način i kako se kažnjavaju i tretiraju počinioci nasilja. I evo za  zaštitne mjere, ja mislim da precizne te podatke ima Centar za socijalni rad koji na neki način i provodi neke od zaštitnih mjera, tako da evo imat ćemo priliku u Izvještaju Centra za socijalni rad dobiti te detaljnije podatke, ovaj Izvještaj je pripremio Centar za socijalni rad, ali nije detaljno išao u tu problematiku, pa možemo dobiti iz Izvještaja Centra za socijalni rad.
Predsjednik je dao Izvještaj na usvajanje.
Glasanje: 25”Za”, nema“Protiv”, nema “Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
Ad.11.) IZVJEŠTAJ o radu kulturnih institucija Grada Mostara  za 2021. godinu
a)    Centar za kulturu Mostar
b)    Hrvatski dom Herceg Stjepana Kosača Mostar
c)    Hrvatsko narodno kazalište Mostar
d)    JU „Dom kulture“ Blagaj
e)    JU „Kulturni centar Mostar Sjever“ Potoci
f)    Lutkarsko kazalište Mostar
g)    Ustanova Muzički Centar „PAVAROTTI“ Mostar
h)    JU Muzej Hercegovine Mostar
i)    JU NARODNA BIBLIOTEKA – Odjel Dječja Biblioteka Mostar
j)    JU „NARODNO POZORIŠTE“ Mostar
k)    Pozorište lutaka u Mostaru
l)    Simfonijski orkestar Mostar
Izvjestilac je  u ime  Gradonačelnika Grada  Mostara načelnik Odjela društvenih djelatnosti gosp. Božo Ćorić.
Predsjednik je objasnio  da je na Kolegiju Gradskog vijeća Grada Mostara dogovoreno da pošto smo dobili Izvještaje od svih institucija kojima je osnivač Grad Mostar da nema potrebe da nam se čitaju Izvještaji već da  svaki od direktora kad uđe i bude prozvan po ovom, odgovara na eventualna pitanja vijećnika i da tako usvajamo Izvještaj.
Božo Ćorić je predložio da idemo odmah sa 4 kulturne institucije.
a) Centar za kulturu Mostar,
Glasanje: 25”Za”, nema“Protiv”, 1 “Suzdržan”
Izvještaj je usvojen.
b) Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača Mostar
U raspravi je   učestvovala: Vesna Šunjić
Mene zanima vezano za Kosaču, Ugovor koji je potpisan prilikom otvaranja, o iznajmljivanju prostora  disko klubu, čini mi se da je imao  ugovornu obvezu da napravi lift, zanima me je li to ispunjeno? Mene lift zanima iz više razloga, a jedan  je da li bi se takav jedan lift mogao koristiti za osobe s invaliditetom?  A drugo, da li je na cijenu najma utjecala upravo ta ugovorna obveza, znači dogovori i neka ulaganja i ostalo?
Danijel Vidović
Ovo što je gđa. Šunjić upitala investitor je u obvezi ispuniti, nije još do kraja ispunjena ta njegova obaveza, ali pozicija tog lifta je takva da on ne može nikako služiti za invalide i predviđen je zaista samo za unos tereta na veliku scenu Hrvatskog doma Kosača. Obaveza nije ispunjena iz više razloga, da sad ne elaboriram, ali radovi na tom liftu su započeti, ostaje samo ugradnja samog mehanizma i ja vjerujem da će se to tijekom ove godine i izrealizovati jer imamo jedan korektan i prijateljski odnos sa najmoprimcem tog prostora.
Glasanje: 24”Za”, nema“Protiv”, 1 “Suzdržan”
Izvještaj je usvojen.
c) Hrvatsko narodno kazalište Mostar
Predsjednik
Ja sam kao Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara uputio dopis 05.04.2022. godine, a pošto vidim u Programu rada da je direktor najavio određene investicije, po dopisu koji smo uputili tražena je određena dokumentacija, nismo dobili nikakav odgovor.
Ivan Vukoja, direktor
U pravu ste, mi smo dobili taj dopis, ali smo bili malo u nezgodnoj situaciji jer u tom dopisu su traženi od nas neki dokumenti koje mi kao ustanova nemamo i nismo dužni ni imati, pa smo se i mi obratili nadležnim gradskim tijelima s namjerom da prikupimo sve te materijale i da vam dostavimo, ali evo nismo još uspjeli doći do svih tih dokumenata.
Glasanje: 22”Za”, nema“Protiv”, nema  “Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.

d) JU „Dom kulture“ Blagaj“
U raspravi su učestvovali: Vesna Šunjić, Kažimir Miličević ,Saudin Guja
Glasanje: 23”Za”, nema“Protiv”, 1 “Suzdržan”
Izvještaj je usvojen.
e) JU Kulturni centar Mostar Sjever Potoci
U raspravi su učestvovali: Kažimir Miličević, Damir Šunjić, Mirza Drežnjak, Elvedin Mujan
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, 1“Suzdržan”
Izvještaj je usvojen.
f) Lutkarsko kazalište Mostar
Tibor Oreč, direktor Lutkarskog kazališta
Ja  bih vas jako molio i želio da kulturu ubuduće ne shvatate kao trošak, nego kao investiciju, investiciju u ljude koji će ovaj Grad činiti gradom i koji će ovaj Grad činiti pametnijim, kreativnijim i odgovornijim. Lutkarsko kazalište Mostar na svoju 70. obljetnicu proživljava teške trenutke jer je u zadnjih 5 godina iz Lutkarskog kazališta Mostar otišlo 4 umjetničko-tehnička djelatnika koja nismo mogli zbog naši finansija zadržati. Pred 70. obljetnicu Kazališta ne znam hoćemo li dočekati 71., a ovu 70. nećemo ni upola proslaviti onako kako smo mislili. Zato bih vas molio, ovo nije jurišanje na Budžet, ovo je vapaj kulture. To tek možete shvatiti kad vam poslije predstave dođu glumci i tehničari i pitaju vas da iz kazališne blagajne im date 10, 20 KM do plaće!? Eto nadam se da sam iskoristio 2 minute, pa da ovu treću mogu da iskoristim za minutu šutnje za kulturu Grada Mostara.
U raspravi su učestvovali; Gradonačelnik, Adil Šuta, Ivan Zelenika, Slaven Bevanda, Vlatko Marinović, Vesna Šunjić, Mirza  Drežnjak,  Kažimir Miličević
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
g) Ustanova Muzički Centar „PAVAROTTI“ Mostar.
Tajma Guzin, direktorica Ustanove Muzički Centar „PAVAROTTI Mostar“
Znam da su svima vama koji ste ovdje namjere pozitivne i nadam se kao i ostali direktori da ćemo zajedno razviti strategiju za razvoj svih ustanova jer smo mi ustanove jednog Grada Mostara. Mi inače surađujemo svi zajedno, ali mislim u budućnosti da trebamo prije svega postaviti korektne odnose i temelje za takvu saradnju.
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
h) JU Muzej Hercegovine Mostar
Glasanje: 25”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
i) JU NARODNA BIBLIOTEKA – Odjel Dječja Biblioteka Mostar
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
j) JU Narodno pozorište Mostar
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
k) Pozorište lutaka u Mostaru
Edin Kmetaš,direktor
Prošle godine smo mi organizovali Prvi međunarodni festival lutkarske umjetnosti u Mostaru, na koji nam je došlo 90 umjetnika iz regiona cijelog, preko 1.300 mališana je gledalo predstave na 3 scene u Gradu Mostaru. Što se tiče same situacije, ja sam po dolasku na ovu funkciju evidentirao ključne faktore koji će utjecati za neku strategiju, na koji način da je riješim jer plate su bile jako male.  Problem nam je veliki odlazak i nedostatak kadra, u državi  nemamo akademije lutkarske nikako, zakonski problem je  što mi moramo da upošljavamo stručni kadar  i ljudi koji se zapošljavaju rade kao nestručan kadar. Morali smo da promijenimo sve pravilnike, da prilagodimo ljudima koji su trenutno zaposleni, morali smo da uskladimo plate da ljude nakon 30 godina računajući od rata na neki način motivišemo da ostanu tu gdje jesu i pored svega toga mi smo zadnje 4 godine također ostali bez  bez 3 glumca.
Za produkciju od Grada Mostara imamo 4.000 KM. Jedna predstava košta samo 30.000 KM da je napravite,odakle u gradu kao što je Mostar, nije milijonski grad,  pa da imamo milion publike svaki mjesec.

U raspravi su učestvovali: Adil Šuta,Edin Kmetaš,direktor
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
l) Simfonijski orkestar Mostar
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.

Ad.12) IZVJEŠTAJ o radu institucija iz oblasti socijalne zaštite Grada Mostara  za 2021. godinu
a) Ustanova „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar
U raspravi su učestvovali: Miljana Kovačević, Zdravka Marić, Adil Šuta, Sanel Žuljević, Vesna Šunjić,  Mirza Drežnjak
Zdravka Marić, ravnateljica Centra za socijalni rada Grada Mostara
Stalnu socijalnu pomoć koristi  27 korisnika i 30 i nešto mislim članova obitelji. Stalna novčana pomoć je propisana Zakonom o socijalnoj skrbi kantona i uvjeti za ostvarivanje stalne socijalne pomoći su rigorozni. Stalnu novčanu pomoć mogu ostvariti samo radno nesposobne osobe koje nemaju članove porodice ni srodnike koji su po zakonu dužni da ih uzdržavaju.
Pa po pitanju suzbijanja prosjačenja, posebno prosjačenja malodobnih osoba, Centar je u dogovoru sa djelatnicima PU Mostar u mjesecu februaru i martu provodio akcije u dnevnim i noćnim satima.Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom Centar im omogućuje korištenje svih prava i usluga koje su nam dopuštene  u skladu sa  pozitivnim zakonskim propisima. Pod broj 1 to je ostvarivanje prava na novčanu naknadu, zatim omogućeno im je korištenje psiho-socijalne pomoći od strane Centra,  omogućeno im je korištenje svih prava i usluga koje nama stoje na raspolaganju. Drugo pitanje je bilo duševni bolesnici, njihova zaštita je u ingerenciji Centra za mentalno zdravlje i zdravstvenog sektora. Znači za duševne bolesnike mi možemo omogućit samo korištenje prava i usluga koje proizlaze iz socijalne zaštite, to su znači određene novčane pomoći, pružanje stručne, te savjetodavne pomoći. Što se tiče smještaja duševnih bolesnika Centar ne radi, smještaj  Sud određuje, donosi svojim Rješenjem.  
Glasanje: 23”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
b) Centar za stara i iznemogla lica-osobe Mostar
U raspravi su učestvovali: Marko Novak, Mirza Drežnjak,direktor ustanove
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
c) Izvještaj JU „Dječji dom Mostar“ Mostar
U raspravi su učestvovali :Marko Novak, Dalida Demirović, direktorica ustanove
Glasanje: 23”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
e) Izvještaj Pučka kuhinja Mostar
Glasanje: 25”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
Ad.13.) Izvještaj o radu Sportskog saveza Grada Mostara za 2021. godinu
U raspravi su učestvovali: Stanko Ćosić, Senad Kevelj, predsjednik Sportskog saveza, Antonio Zelenika, Vesna Šunjić
Glasanje: 25”Za”, nema “Protiv”, 2“Suzdržana”
Izvještaj je usvojen.
Ad.14.) IZVJEŠTAJ o radu institucija iz oblasti zdravstvenog osiguranja Grada Mostara  za 2021. godinu
a) Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar
U raspravi su učestvovali: Sanel Žuljvić, dr. Siniša Skočibušić, ravnetelj Centra, Vesna Šunjić
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, 2“Suzdržana”
Izvještaj je usvojen.
b) Izvještaj o radu Doma zdravlja Mostar
U raspravi su učestvovali: Vesna Šunjić, Kristina Bevanda, ravnateljica Doma Zdravlja
Glasanje: 26”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Izvještaj je usvojen.
c) Dom zdravlja Stari grad Mostar
U raspravi su učestvovali: Arman Zalihić, Edin Kapetanović, direktor, Anel Kljako, Gradonačelnik, Jasmin Pandur, Adem Macić
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, 2“Suzdržana”
Izvještaj je usvojen.
d) Gradska ljekarna Mostar
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, 1“Suzdržan”
Izvještaj je usvojen.
Ad.15.) ODLUKA o davanju na korištenje kopa Vihovići  Ekološkoj udruzi „EKO KOP“
Izvjestilac je Gradonačelnik Grada  Mostara
Prije nekog vremena jedna inicijativa od strane više udruga se pojavila s jednom hvale vrijednom idejom da im se ustupi jedan dio Grada Mostara koji je godinama zapušten, izradili su  idejno rješenje koje ste imali prilike vidjeti. Mislim da je jako dobra inicijativa i da bi trebali podržati, da probamo napraviti u tom dijelu Grada Mostara jedan usudit ću se reći park, odnosno jednu površinu koja će biti na usluzi građanima Grada Mostara.
U raspravi su učestvovali: Marija Soldo, tajnik Vijeća, Slaven Bevanda
Marija Soldo, sekretar Vijeća,
Na Komisiji za Statut, pravne akte i nadzor zakonitosti  donesen je Zaključak da se doda član 3.koji glasi: Gradonačelnik Grada Mostara i predstavnici Ekološke udruge Eko Kop zaključiti će Ugovor o međusobnim pravima i obavezama  i  bila je jedna primjedba, da u preambuli ove Odluke izbacimo Odluku  o zakupu poslovnih prostora, tako da se ova Odluka poziva samo na Zakon o principima lokalne samouprave, na Statut Grada Mostara, nadležnost Gradskog vijeća Grada Mostara, i da se ova Odluka prihvati da se da ekološkoj udruzi „Eko kop“ na privremeno korištenje ovo zemljište do njegovog privođenja namjeni prema Regulacionom planu, a sve obaveze i prava će Eko udruga sklopiti sa Gradonačelnikom Grada Mostara.
Slaven Bevanda je predložio Zaključak  HRS-a, da obzirom da smo mi dobili danas idejni projekat, da se uradi glavni projekat rekultivacije, sanacije i izgradnje svega onoga što je predviđeno idejnim projektom i da se obaveže korisnik da dostavi informaciju o glavnom projektu Gradskom vijeću.
Predsjednik je dao Zaključak na glasanje.
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Zaključak  je usvojen.
Dao je na glasanje i Odluku o davanju na privremeno korištenje zemljišta na lokaciji kopa Vihovići Ekološkoj udruzi „EKO KOP“ Mostar, uz ispravke što je sekretar Vijeća iznijela.
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Odluka  je usvojena.

Ad.16.) RJEŠENJE o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Joze Lukić, sina Marka
Komisija za Statut i pravne akte i nadzor zakonitosti, je razmatrala ove imovinske predmete koje su stavljene na Dnevni red i imaju prolaz od strane Komisije i Odbora za urbanizam i mogu ići na izjašnjavanje.
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.17.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Mile Prusina, sina Jage
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.18.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Ronalda Kreše, sina Mate
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.19.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Roberta Čobanovića, sina Mate
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema “Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.20.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Zvonke Čičak, sina Ivana
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.21.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Štefe Masatović, sina Nikole
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.22.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Ante Cvjetkovića, sina Vladimira
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.23.) Rješenje o brisanju zabrane prava raspolaganja nekretninom po zahtjevu Slavka Pranića, sina Antuna
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Rješenje  je usvojeno.
Ad.24.) Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Maria Jurića
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema “Suzdržanih”
Zaključak  je usvojen.
Ad.25.) Zaključak o ispravci greške po zahtjevu JP EP BiH Elektrodistribucija Mostar
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Zaključak  je usvojen.
Ad.26.) Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Enesa Gušića iz Mostara
Glasanje: 22”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Zaključak  je usvojen.
Ad.27.) Zaključak o ispravci greške po zahtjevu Sanina Zukanovića, sina Omera
Glasanje: 21”Za”, nema “Protiv”, nema“Suzdržanih”
Zaključak  je usvojen.
Nakon ovoga završena je 21. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.


ZAPISNIČAR       PREDSJEDNIK
Marija Soldo     Salem Marić

Dnevni red

BOSNA I  HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE  I  HERCEGOVINE
HERCEGOVAČKO  NERETVANSKI  KANTON
GRAD MOSTAR
GRADSKO VIJEĆE

Broj: 01-04-218/22
Mostar, 04.05.2022. godine
                                                          Izvod iz  Zapisnika
sa 20. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara održane dana 13.04.2022. godine u Gradskoj vijećnici  Grada Mostara u
                                                             10,00 sati
Predsjednik Gradskog vijeća gosp. Salem Marić je  pozdravio sve prisutne i pozvao sekretara Gradskog vijeća gđu. Mariju Soldo da izvrši prozivku vijećnika.
Nakon prozivke konstatovano je da je na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara  prisutno 33 vijećnika, jedan vijećnik će se naknadno pridružiti.
Predsjednik je konstatovao  da postoji kvorum za rad današnje sjednice i pročitao je:
                                                                      
                                                                Dnevni red
1.  Vijećnička pitanja (članak 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI
     KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
3.  ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i
      dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I
      AUTOBUSNOG TERMINALA“
4.   ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ
      III“  
5.   PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana
     „RODOČ III“
6.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja    
      „ZGONI II“)
7.   ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja
      „CENTAR  II“
8.   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
      „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
9.   ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
10. ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
11. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke
      Vijeća Evrope  (CEB)
12. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina na području
      Grada Mostara
13. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na području Grada
      Mostara
14. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih panoa i displeja na
      području Grada Mostara
15. ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog mobilijara na
      području Grada Mostara

Predsjednik je otvorio raspravu po Dnevnom redu.
U raspravi   učestvovali: Gradonačelnik, Arman Zalihić,Silvio Bubalo, Predsjednik, Damir Šunjić, Marija Soldo, Vesna Šunjić, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Irma Baralija, Adela Gosto
Gradonačelnik
Je predložio da se  u Dnevnom redu Odluke od 12 do 15 se prebacuju u nacrt Odluka.
Predsjednik
Je  predložio dopunu Dnevnog reda:
Tačkom - Odluka o imenovanju Komisije za provedbu postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Otvorio je raspravu po Dnevnom redu
U raspravi   učestvovali: Arman Zalihić, Silvio Bubalo, Predsjednik, Damir Šunjić, Marija Soldo, Vesna Šunjić, Vlatko Marinović, Slaven Bevanda, Irma Baralija, Adela Gosto
Arman Zalihić
je predložio da se na  na Dnevni red 20. sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara uvrsti:
-  tačku 9, Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I, to je ovaj Regulacioni plan koji obuhvaća veći dio Centralne zone,
Silvio Bubalo
Ispred Kluba vijećnika HRS-a za Dnevni red tražimo da se skinu tačke 2, 3, 4, 5, 11, 12, 13, 14 i 15. Obrazloženje- član 87, stav 1 Poslovnika o radu kaže, da se dostavljaju materijali za sjednicu skupa s prijedlogom Dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama Dnevnog reda. Za sve ove nabrojane tačke nismo dobili materijale u skladu s Poslovnikom.
Predsjednik
Prvo ćemo se izjasniti o prijedlogu dopuna Dnevnog reda. Znači bila su dva prijedloga za dopunu Dnevnog reda.
Prvi prijedlog ( od Predsjednika)
-Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Glasanje: 24”Za” , 5 “Protiv” 2  “Suzdržana”
Prijedlog za dopunu Dnevnog reda je usvojen.

Drugi prijedlog je bio prijedlog vijećnika Zalihića i Kluba SDP-a,
- tačka 9, Zaključak o izradi Prijedloga Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar (to je o Regulacioni plan koji obuhvaća veći dio Centralne zone)
Zaključak glasi:
Član 1, Obavezuje se Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zaključka dostavi Gradskom vijeću Grada Mostara prijedlog Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I.
Član 2, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti raspisivanje međunarodnog javnog poziva za arhitektonsko-urbanističko rješenje Regulacijskog plana Centar I.
Član 3, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti stavljanje van snage Odluku o pristupanju izradi Regulacijskog plana i Program uređenja u obuhvatu ulica Kneza Domagoja, Hrvatskih branitelja, Bulevar Narodne revolucije iza stambenog objekata „Mukoša“, do Ulice Adema Buća, granicom obuhvata Regulacijskog plana historijskog gradskog područja Grada Mostara, desnom obalom rijeke Neretve do Ulice kardinala Stepinca, Službeni glasnik Grada Mostara 15/2010.
Član 4, Prijedlog Odluke iz člana 1 ovog Zaključka treba predvidjeti zabranu gradnje u obuhvatu Regulacijskog plana Centar I do njegovog usvajanja.
Član 5, Zaključak stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Mostara“.
Glasanje: 18”Za” , nema “Protiv”  13“Suzdržanih”
Prijedlog  za dopunu Dnevnog reda nije usvojen.

Treći prijedlog je bio Kluba HRS-a da se skinu tačke 2, 3, 4, 5, 11, 12, 13, 14, 15.
Glasanje: 9 ”Za”, 3 “Protiv”  17 “Suzdržanih”
Prijedlog  za dopunu Dnevnog reda nije usvojen.

Predsjednik je dao konačan Dnevni red na usvajanje sa prihvaćenim prijedlozima za izmjene i dopune:
-Prijedlog Gradonačelnika za izmjene-da se Odluke od 12 do 15  prebacuju u nacrt Odluka  i -Prijedlog Predsjednika Vijeća za dopunu - Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog građevinskog zemljišta putem javnog konkursa.
Glasanje: 24”Za” , 8 “Protiv”  1“Suzdržan”
Izmjenjeni Dnevni red je usvojen.
Usvojeni Dnevni red:

1.  Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)
2.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI
     KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
3.  ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i
     dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG
     I AUTOBUSNOG TERMINALA“
4.  ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plan „RODOČ
      III“  )
5.  PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog
     plana „RODOČ III“
6.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program
     uređenja „ZGONI II“
7.  ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program
     uređenja „CENTAR  II“
8.  ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
    „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
9.  ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za
     „KOČINE“
10. ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
11. ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne
       banke Vijeća Evrope  (CEB)
12. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina
      na području Grada Mostara
13. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na
      području Grada Mostara
14. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih
      panoa i displeja na području Grada Mostara
15. NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog
      mobilijara na području Grada Mostara
16. Odluka o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
      građevinskog zemljišta putem javnog konkursa

Nakon toga prešlo se na rad po tačkama Dnevnog reda

Incijative

Ad.1) Vijećnička pitanja (član 187. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara)

Na današnjoj sjednici je dogovoreno da se ne postavljaju vijećnićka pitanja.

Zapisnik

Ad.2.) ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana
„ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Izvjestilac Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Dijelom  sam poslušao ovu raspravu i  uz dužno poštovanje i vaše znanje ni ja osobno ne mogu za tri dana, možda ni za 30 dana do kraja sve grafičke priloge pogledati i da mi bude sve jasno. Naime, radi se o jednoj vrlo kompleksnoj materiji i o struci. Tako da ona priča jesmo li dobili materijal dan ranije ili dan kasnije, naravno poštujući Poslovnik, neću ulazit sad u tu priču, međutim evo upravo iz tog razloga bih zamolio direktora Zavoda da nam prezentira ovo i mislim da je  jučerašnji način, koji vjerojatno isto ne postoji u Poslovniku da direktor Zavoda dođe pa da detaljno objašnjava Planove, to pokazuje samo dobru volju, odnosno način na koji mi radimo i koliko nam je bitna transparentnost, da smo pozvali sve zainteresovane vijećnike da dođu i da daju svoje prijedloge, da malo razumiju materiju.
Salem Bubalo Direktor Zavoda za prostorno uređenje
Danas  imamo prijedlog  Regulacionog plana, jednog, drugog i trećeg i svih ovih programa koji su uvršteni danas u  sjednicu za usvajanje.
Kad se radi o Željezničkoj stanici, mi smo zajedno sa nosiocem pripreme uradili kompletan ovaj Regulacioni plan u izmjenama, prvo ispoštovali plan višeg reda, Prostorni plan, gdje se uklapa ovaj dokument u Prostorni plan. Drugo, uzeli smo sve parametre postojećeg stanja i pokazali da tamo nema nekih velikih odstupanja od Plana koji je već bio na snazi. Bilo je određenih potreba za intervencijama, sve smo uvažili projektne zadatke koji su ovdje postavljeni i dali smo koncept ovoga Regulacionog plana vama sada u prijedlogu koji je prošao kroz fazu nacrta i javne rasprave i smijem kazati da na ovome Planu nije bilo nekih značajnijih primjedbi u toku javne rasprave koje smo mi i pokušali otkloniti i ugraditi.    
U raspravi   učestvovali:Damir Šunjić, ing. Mirza Šahović, Zavod za prostorno planiranje Predsjednik, Kažimir Miličević, Marko Novak, Stanko Ćosić, Salem Bubalo, Senadin Hamzić, Zavod za prostorno planiranje, Arman Zalihić
Predsjednik
Odbor za urbanizam je  razmatrao  ovu tačku i rečeno je  da ovaj Plan može ići na Dnevni red i da su ispoštovane   procedure.
Jučer smo na ovom Odboru dobili dobro obrazloženje od gospodina Šahovića za mirujući saobraćaj glavne ulice, da pokušavamo riješiti  vozila sa glavne ulice na tri lokacije, evo da i radi građana kažem da je to  kod zgrade iza „Razvitka“, i da je to  kod „Konaka“, i na taj način bi glavnu ulicu mogli staviti kao dvosmjernu ulicu, što bi nam bio i cilj u konačnici, ali moje pitanje glasi, da li je ovaj kapacitet ove dvije garaže previše i da li bi ovo što vi predlažete za rješenje mirujućeg saobraćaja na glavnoj ulici bilo dovoljno da ovu spratnost garaže u C  bloku da li postoji to mogućnost struke da se ona kaže poslovno-garažni prostor, da imamo mogućnost ako zadovoljimo sve, govorim samo radi budućnosti da ne dođemo u priliku nikad nam neće bit puna, to je nekih 600 i nešto garažnih mjesta, obadvije,  govorim i ovoj drugoj, o B i C, znači ipak je to veliki broj vozila, da ne bi došli u situaciju da je nemamo nikad punu, da ostavimo možda mogućnost gornjeg ili jednog sprata i za poslovni dio, ako postoji mogućnost?

Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Mi smo razmatrali tu mogućnost najdobronamjernije i evo mislim da je ovakav stav u jednom dijelu i razuman, da ova gornja dva sprata pošto ima dosta spratnosti ovdje, minus dva, prizemlje i četiri sprata, da gornja sva sprata ostavimo za ovaj poslovni dio koji će ukomponovat i ove potrebe određenih aktera koji mogu da pronađu tu sutra neki sadržaj i aktivnosti i po osnovu mirujućeg saobraćaja i po osnovu određenih aktivnosti dva sprata da damo da se tretira kao poslovni dio, ne garažni nego poslovni
ing. Mirza Šahović, Zavod za prostorno planiranje
Ovdje se radi o konceptu javne garaže gdje mi hoćemo da uradimo na  Titovoj ulici 3 javne garaže kojima mi skidamo auta sa Titove ulice da bi dobili Fejićevu konačno pješačkom zonom, da bi dobili Carinu  prohodnu, kompletan saobraćaj da riješimo, dakle cijelo ono usko tijelo dakle i saobraćajno pretovareno i sa stanovništvom.
Dakle, ove 3 lokacije su ključne za Titovu ulicu u koju se ne smije dirnuti „Konak“, ovo kod „Razvitka“ i ova kod Željezničke stanice, dakle bilo koja druga lokacija za bilo kakve druge poslovne prostore dolazi u obzir, zato što je ovo po 700 metara jedno od drugog, ako dirnemo u jednu od ove 3 lokacije mi više ne možemo riješiti stacionarni saobraćaj na lijevoj obali Neretve, sigurno, kvalitetno, i ovo je mal kapacitet, znači nekih od 450 do 500 auta ima otprilike na Titovoj ulici parkiranih i po Fejićevoj, ovo je 1.100 sve zajedno, dakle to je malo a ne da će puno bit, to je svega riješeno negdje 70%, nismo mi sa time sav problem  riješili, ali smo pokušali riješit barem 70% problema. Dalje „Konak“  njime ne samo da rješavamo ovaj saobraćaj, on nam otvara Brankovac kompletan i otvaramo kvart Grada koji je danas zaboravljen, da ne kažem što imamo pristup Starom gradu puno lakši. Dakle, ovo je cjelokupno rješenje, mi nismo ovo mogli prikazati zato što se radi o 3 različita Plana, mi nemamo Odluku o izradi Regulacionog plana Centralna gradska zona u kojoj se radi ovaj, u kojem se nalazi ova kod bivše Jugobanke, „Konak“ je opet u Regulacionom planu ovaj master Plan, dakle Stari grad koji je na federalnom nivou i ovo je treći, ali moramo gledat kompletno rješenje. Dakle, ne možemo gledati izdvojeno saobraćaj ili izdvojeno Regulacione planove, nego moramo kompletno, evo i Prostorni plan koji sad radimo još  nije urađen, koji bi zaštitio prostor. Dakle, mi moramo zaštititi prostor kao struka, a vi vijećnici kao građani, pod jedan kao građani ovog grada moramo zaštititi ključne tačke u ovom Gradu, dakle prostor da možemo nešto da intervenišemo.
Damir Šunjić
Evo cijenim sav rad i trud koji je Zavod za prostorno uređenje i čitava ekipa uložila za izradu ovog Plana, a vjerujem i da je izostavljanje ovog Zapisnika sa javnih rasprava i pitanja, odnosno odgovora iz Plana,  tehnička greška budući da ste ih dostavili ovdje, da mi ne bi nešto usvajali što nismo pročitali i vidjeli molim vas da sad za govornicom pročitate pitanja i odgovore, da to uđe u stenogram i onda da možemo usvojit ove Planove.
Kažimir Miličević
Ja ću samo tehnički  vezano za obuhvat D ovoga Plana. Znači pošto smo imali dosta upita s terena vezano za imovinsko-pravne odnose, a vezano za Autobusnu stanicu i pravo služnosti, samo bih poručio zainteresovanim stranama, da Gradsko vijeće nije mjesto gdje će se rješavati ti imovinsko-pravni sporovi, da imovinsko-pravne sporove svoje riješe na pravim mjestima za to, a to su sudovi.
Marko Novak
Mene zanima na koji način je formirana cijena naknade za uređenje koja je propisana u Programu uređenja, evo konkretno ovoga Plana? Pitanje postavljam iz razloga što je u odnosu na prošlu cijenu ova cijena smanjena za nekih otprilike 12 KM po kvadratnom metru. U međuvremenu, ako ja dobro znam, a znam ovo područje, nije bilo neke veće gradnje ni izgrađenosti, da bi ta cijena u međuvremenu zbog izgrađenosti bila umanjena, a zbog smanjenja ove cijene Budžet grada Mostara će vjerojatno izgubiti negdje između 500.000 ili 1.000.000 KM naknade za uređenje građevinskog zemljišta.
Stanko Ćosić
Mene zanima ovaj član 4 što se tiče rušenja objekata, jesu li to legalni ili nelegalni objekti i na koji način  to tako brzo radit jer smo vidjeli evo ovdje i preko puta nas koliko treba truda i muke da se bilo šta tako uradi,  ne znam koji su objekti, rekli su da imaju neki objekti predviđeni za demoliciju, da li ste  utvrdili vlasništvo tih objekata?
Salem Bubalo
Znači kad se radi jedan obuhvat Regulacionog plana on sadrži i svoju posebnu tematsku cjelinu demolicija. Evo konkretno ovdje vidimo,  vlasništvo Grada, gdje se „Vodovod“ tretira kao zona koja je u vlasništvu Grada, da bi se nešto moglo novo planirati na tom lokalitetu on mora dobiti dozvolu za uklanjanje, isto kao što objekat treba dozvolu za izgradnju tako objekat treba i dozvolu za uklanjanje ili demoliciju. Ovdje vidimo objekte koji su u vlasništvu grada i oni su podložni demoliciji, što se sutra u ovome konkretnom dijelu kad se radi o postojećem stanju na terenu tačno zna koliko je to kvadrata korisne površine uplanirano sutra i na osnovu toga se  jedan dio troškova ubacuje u stavku rušenje postojećih objekata. Kad se tiče o drugim objektima koji su vlasništvo nečije, program koji se donosi zove se javni interes, gdje na osnovu javnog interesa vijeća koje donosi usvajanje tog i tog dokumenta koji postaje pozitivan propis Grada, se defniše sutra pravni osnov za provođenje eksproprijacije na onim objektima koji se trebaju ukloniti i gdje se sutra po procedurama Zakona o eksproprijaciji i stručnih procjena vrši pravična naknada prema onome čiji je to objekat, znači u postupku javnog interesa.
Senadin Hamzić, predstavnik Zavoda za prostorno uređenje
Na prigovor da je prošli put u Programu uređenja bila cifra od 82 KM po metru kvadratnom u odnosu na danas koja je izašla na 70,17 KM, obrazlažem na sljedeći način, znači imamo troškove pripreme za svaki pojedinačni obuhvat Plana i troškovi opremanja,u pripremu spadaju  izrada geodetskih podloga, urbanistička dokumentacija, izrada samog Urbanističkog plana, otkup zemljišta i kultura, otkup postojećih objekata, rušenje postojećih objekata, znači čitav niz imamo predradnji da bi se došlo do troškova pripreme, a za troškove opremanja to nam daju pojedine javne institucije,od Vodovoda, od Elektrodistribucije, saobraćajne infrastrukture, zelenih površina, tako da smo u ovim predmetnim Regulacionim planovima dobili od javnih institucija te pokazatelje
U proteklom periodu od 10 godina rađena je infrastruktura, na prostoru recimo Titove ulice je urađena voda, kanalizacija, vršena je rekonstrukcija pojedinih ulica, znači na tom prostoru su ti troškovi izbačeni, nećemo ih dva puta uvrštavat u  opremanje kad su već urađeni u proteklih 10 godina, ne samo na tom dijelu, negdje su urađene i zelene površine i urađeni su parteri oko objekata i izgrađeni su sami objekti u odnosu na Plan, evo preko puta Željezničke stanice nikao je čitav niz blok zgrada i to se  normalno umanji za troškove uređenja građevinskog zemljišta.
Predsjednik
Ja ću pročitati odgovore na ova pitanja koja su bila na javnoj raspravi postavljena na traženje vijećnika Damira Šunjića
Prvo pitanje je bilo vijećnika Adila Šute: da li je objekat javne garaže uz Studentski dom u nivou ceste. Predlaže da namjena objekta bude poslovni objekat sa garažom, iz razloga zainteresovanosti za tu lokaciju nekih informatičkih tvrtki, kao i da spratnost objekta bude usaglašena sa spratnošću objekta Studentskog doma. Odgovor je: u izmjenama i dopunama Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“ planirani objekat javne garaže spušten je na nivo postojeće saobraćajnice. Kad se radi o namjeni objekta veoma je bitno da ovaj objekat zadrži namjenu javne garaže budući da je isti samo dio sistema javnih garaža u gradu kojima bi se rasteretio sami centar grada, omogućila izmjena režima saobraćaja u gradu, a sve u cilju smanjenja intenziteta saobraćaja u gradu. Spratnost objekta je usaglašena sa susjednim objektom Studentskog doma.
Predstavnik „Globtour“ Međugorje pitanje: budući da je „Globtour“ Međugorje vlasnik prostora na Autobusnoj stanici zabrinuti su zbog planirane nadogradnje postojećim objektima i protiv su gradnje koja izlazi van gabarita postojećeg objekta. Istakao je da imaju 30 polazaka autobusa iz Mostara, dimenzije perona su neprikladne te bi radi spratnih autobusa visina natkrivenog dijela morala biti viša od 4 metra. Također je naglasio neriješeno pitanje služnosti pristupa objektu preko prostora Autobusne stanice. Odgovor: nema planirane dogradnje koja izlazi van gabarita objekta, objektu je i ranijim planom, a  isto je zadržano i sada, omogućen pješački pristup. Pravo služnosti, te pravo korištenja perona, nije predmet Regulacionog plana i treba biti riješeno nekim drugim postupkom. Predmet po zahtjevu „Globtoura“ i Autoprijevoza Mostar vodi se kod Službe za nekretnine i postupak je u toku.
Elvedin Marić, Medžlis Islamske zajednice pitanje: Medžlis Islamske zajednice Mostar kao vlasnik objekta Studentskog doma traži da im se omogući dogradnja objekta sa prednje strane prema Ulici maršala Tita i to prizemnog dijela radi proširenja kapaciteta restorana i kafea, moguće da bude i montažno-demontažni objekat. Odgovor: ne može se dopustiti tražena dogradnja objekta zato što bi ista remetila građevinsku liniju postojećih objekata.
Azra Mahinić, Udruženje porodica poginulih pripadnika Armije BiH, pitanje: pošto je objekat u kojem se nalaze prostorije udruženja ovim, a i ranijim Planom predviđen za demoliciju i na njegovom mjestu planirana izgradnja novih objekata, pita da li postoji mogućnost da se u okviru nekog od stambeno-poslovnih objekata planira i prostor za udruženje jer bi voljeli ostati na ovom lokalitetu. Odgovor: Regulacioni plan ne može odgovoriti na ovo pitanje. Predlaže se da se u koordinaciji sa Gradskom upravom uključe u postupak dodjele građevinskog zemljišta te da isti razmotre postoji li takva mogućnost.
Adil Šuta, vijećnik, pitanje, iznosi sugestiju da se na lokalitetu zelene površine uz objekt Željezničke stanice na kojem je planirano postavljanje spomenika planom ne precizira o kojom se spomeniku radi jer se traži nova lokacija spomenika civilnim žrtvama rata. Odgovor: sugestija prihvaćena.
Predstavnik BH Telecoma, pitanje: proširenjem Ulice maršala Tita izgubit će se parking mjesta ispred objekta BH Telecoma. Odgovor: objekat BH Telecoma nalazi se u obuhvatu Regulacionog plana Sjeverni logor te nije tema ovih izmjena i dopuna.
Predsjednik je zaključio raspravu po ovom pitanju i  predložio  odmah  raspravu o slijedećoj tački.

Ad.3.) ODLUKA o  donošenju PROGRAMA uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana  „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje:
Ove nejasnoće koje su bile upućene evo smo ih obrazložili i dali smo adekvatan odgovor za ovu cijenu koja je tražena i ovaj izračun koji se upotrebljava da se dobije do krajnje cijene.
Predsjednik
je  predložio da  odmah se raspravlja o  tačka 4 i 5,  i onda izvršiti glasanje za sve.  

4.    ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ III“  
5.    PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „RODOČ III“
Izvjestilac je u ime Gradonačelnika Salem Bubalo direktor Zavoda za prostorno uređenje
O ovoj tačci dnevnog reda koja se odnosi na izmjene Regulacionog plana „Rodoč III“ smo jako puno potrošili i vremena i energije i stručnih savjeta i određenih sugestija i danas imamo to što smo iskristalisali u ovome prijedlogu Regulacionog plana koji smo dobili. Ja nemam ništa posebno ovdje dodati jer smo ovo toliko puta već analizirali i davali određene sugestije i usaglašavanja, danas imamo prijedlog ovih izmjena koje su  predložene, ako ima nešto posebno da se tretira kao izmjena ili dopuna nek se već ovdje iskaže u određenim stavkama da nešto ne odgovara dosadašnjem konceptu ili određenim stavovima koji su do sada ovdje ugrađeni i intervencija na namjene površina i na saobraćajni koncept i na infrastrukturne sadržaje i na kompletan ovaj dio koji čini jednu cjelinu Regulacionog plana „Rodoč III“.
Program uređenja smo isto tako radili prema ovome konceptu koji je već obrazložen na lokalitetu Regulacionog plana Željezničke i Autobuske stanice.
U raspravi su učestvovali:Stanko Ćosić, Kažimir Miličević, Salem Bubalo, Predsjednik
Stanko Ćosić je istakao da su uvažene primjedbe sa javne rasprave,  što se tiče  saobraćajnog rješenja, gdje je umjesto semafora ponovo vraćen kružni tok. I par pitanja: Jedno pitanje  što se tiče ove dionice, a to je, da li su predviđeni trotoari, pješačke staze i biciklističke staze duž ove dionice? Također bih zamolio za objašnjenje što se tiče motorizacije, zašto je 2,2 na ovom Regulacijskom planu, dok u prošlom Regulacijskom planu ona vidjeli smo da je manja, da je 2,0 čini mi se?  I možda prijedlog, znam koliko sam u pravu što se tiče urbanističko tehničkih uslova, da li se može dodati još jedna stavka pošto evo uostalom kao i u gradu posebno u Rodoču imamo tih nekih problema sa smećem i otpacima, da se kaže da u sklopu objekata stambeno poslovne namjene može se predvidjeti prostor ili mjesto za odlaganje otpada? Tako da na neki način možemo riješit taj problem. I jedna čisto tehnička stvar, što se tiče objašnjenja negdje sam vidio da kažu „povećani zahtjevi“, možda bi bilo bolje napisat „povećan broj zahtjeva investitora“.
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Znači u profilima saobraćajnim koje ovdje vidite, sve prometnice na području obuhvata ovoga Plana su planirane i stavljene u najveći standard koji ova oblast zahtjeva, prvo smo ispoštovali kompletne kolovozne trake, ispoštovali smo zeleni pojas, biciklistički pojas, pješački pojas i u tome pješačkom pojasu ugrađeni su kontejneri, to je stručni izraz za propusne sutra buduće instalacije gdje nema više kopanja po nekoliko puta i zatrpavanja, znači ovdje se već ubacuju profili od 300 do 500 fi, da se sutra nesmetano mogu provlačiti određene instalacije za koje se ukaže potreba u određenim periodima.
Za ovaj dio određenih tehničkih uslova koji se tiču kontejnera i ostaloga, to se može stavit, ali se to rješava pojedinačnim urbanističkim, glavnim izvedbenim projektom u sklopu određenih cjelina da se tamo nađu i ove pozicije za odlaganje komunalnog otpada u sklopu jedne  stambene jedinice ili poslovnog objekta, itd. Što se tiče autobuskih stajališta, što se tiče svih ovih drugih mobilijarnih potreba koje jedna saobraćajnica zahtjeva, svi su oni ovdje ugrađeni  mada teško je  sve ovdje objasnit i pokazat, kad budemo raspravljali o ovom kompletnom razmještaju mobilijara i drugih  sadržaja u gradu, vidjeti ćete koliko je toga obrađeno i koliko je sve to prilagođeno svim  potrebama, tako da poštujem ovu sugestiju, itd.,
Kažimir Miličević je u ime Kluba vijećnika HDZ-a iznio jedan Amandman znači na  Regulacioni plan „Rodoč III“. Amandman 1, u članu 5 Odluke, pasus blok B, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“. U istom stavu znači koeficijent izgrađenosti umjesto 1,50 1,80. U istom članu znači ove Odluke pasus blok D, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“. Isto tako koeficijent izgrađenosti sa 1,50 na 1,80. Obrazloženje. Na osnovu analize postojećeg stanja i potreba za izgradnjom objekata za kolektivno stanovanje koji su srodni centralnim gradskim funkcijama potrebno je otvoriti mogućnost za takvu gradnju na ovim obuhvatima. Naime, u neposrednoj blizini ovih obuhvata B i D već postoje obrazovni objekti kao centralne gradske funkcije.
Predsjednik
je pročitao pitanja i odgovore sa javne rasprave po pitanju Regulacionog plana „Rodoč III“. Prvo pitanje je bilo Vedrana Šimunovića iz „INTERE“, predlaže da se uz cestu predvide biciklističke staze i trotoar, da se prilikom izgradnje i rekonstrukcije saobraćajnica postavi bužir kroz koji se naknadno mogu provući kablovi optički, da se sa obje strane ceste predvide drvoredi, također predlaže da se autobusna stajališta predvide na mjestima gdje je najveća frekvencija ljudi. Izričito se protivi semaforiziranim raskrsnicima, te insistira da se iste riješe kao kružni tokovi. Predlaže da se uz rijeku Neretvu predvidi šetnica. Odgovor: u izmjenama i dopunama Regulacionog plana „Rodoč III“ planirane saobraćajnice imaju sve potrebne elemente, a tu spadaju i trotoari, biciklističke staze, te zeleni pojas sa drvoredima, pa je time uvažena iznesena primjedba. Također je uvažena primjedba vezano uz tip raskrsnice, tako da su semaforizirana raskršća zamijenjeno kružnim tokom, u ovom planu radi se o jednom raskršću i budući da je na javnoj raspravi učesnicima predstavljeno kompletno saobraćajno rješenje naselja Rodoč, šetnica uz Neretvu je planirana.
Ante Vidačak, „SOKO“ d.o.o., pitanje: protestvuje da nisu pozvani vlasnici zemljišta iz bloka B i D prilikom pripreme i izrade izmjena i dopuna Regulacionog plana jer isti zahtijevaju da plan  bude urađen po principu zoninga sa definisanom udaljenošću od ulice, brojem parking mjesta i slično. Protivi se semaforiziranim raskrsnicima te insistira da se iste riješe kao kružni tokovi. Ne slaže se sa prijedlogom plana prema kojem je u blokovima B i D planirana maksimalna spratnost, to jest visina objekata do P+2, te naglašava da takvo rješenje nije razumno jer investitori nemaju ekonomsku opravdanost za ulaganje. Istako je da je visina naknade za uređenje veoma visoka, pogotovo u odnosu na druge dijelove grada. Stavlja primjedbu i na namjenu blokova B i D, a to su centralni gradski sadržaji. Odgovor: sugestija se djelimično usvaja s obzirom da je namjena predmetne lokacije u Prostornom planu Opštine Mostar centralne gradske funkcije, svi planovi nižeg reda se moraju uklapati u tu namjenu. Prijedlog povećanja spratnosti se usvaja, kao i prijedlog za kružne tokove, s obzirom na namjenu centralne gradske funkcije neophodno je uraditi detaljni urbanistički projekat.
Stanko Ćosić, vijećnik, pitanje: uz ovaj dokument uraditi izmjenu Programa uređenja građevinskog zemljišta, protivi se rješenju raskrsnice sa semaforima i traži da se umjesto njih planiraju kružni tokovi. Također predlaže da se uz prometnice planiraju biciklističke staze. Odgovor: izmjena plana će svakako pratiti i izmjena programa uređenja saobraćajnica, koja spaja novu gradsku magistralu sa južnom obilaznicom će se financirati iz drugih izvora tako da njena vrijednost neće ući u troškove uređenja zemljišta, čime će se automatski ova naknada smanjiti. Primjedbi na semaforizirana raskršća je udovoljeno pa se u prijedlogu izmjena i dopuna plana planira kružni tok, obuhvat ovoga plana je samo jedno takvo raskršće. Sugestija u vezi sa planiranjem biciklističkih staza uz saobraćajnice se  usvaja, iste su već predviđene uz planirane saobraćajnice.
Goran Jeličić, saobraćajni inženjer, pitanje: protivi se rješenju raskršća sa semaforima i traži da se umjesto njih planiraju kružni tokovi bez pješačkog prelaza koji bi usporili saobraćaj, predlaže izgradnju pasarele ili pothodnika za pješački promet. Odgovor: primjedbi na Primjedbi na semaforizirana raskršća je udovoljeno pa se u prijedlogu izmjena i dopuna plana planira kružni tok, u obuhvatu ovog plana je samo jedno takvo raskršće. Pitanje sigurnog pješačkog saobraćaja riješit će se projektom pojedinačnih saobraćajnica.
Borislav Bevanda, stanovnik Rodoča, pitanje: iznosi primjedbu da se ide u korist investitorima te samim tim zanemaruju potrebe ljudi koji žive na tom području, pita zašto je glavni kolektor udaljen od mjesta stanovanja samo 50 metara, iznosi primjedbu da se u bloku A nalazi nelegalna deponija, kao i ostali prisutni protivi se semaforiziranim raskršćima i traži da se ista riješe kao kružni tokovi, postavlja pitanje kako je riješen priključak objekata koji su planirani na glavni kolektor, predlaže da se uz glavnu planiraju i sporedne prometnice, kao i da se na saobraćajnicama planiraju autobusna stajališta. Odgovor: usvaja se primjedba za kružne tokove, svi kanalizacioni priključci su riješeni projektom vodovoda i kanalizacije koji je dostavio JP „Vodovod“, sporedne prometnice su već planirane kao i autobusna stajališta.
Dejan Kvesić, pitanje: iznosi primjedbu da je koeficijent izgrađenosti koji iznosi 1,0 mal, pita kolika je cijena rente naknade za uređenje i predlaže da spratnost u blokovima umjesto predloženih P+2 nadzemne etaže bude P+5 ili P+6 u smjeru urbanog centra. Odgovor: prijedlog se djelomično usvaja te se spratnost mijenja sa trenutnih P + 2 na P +4.
Davor Pehar, pitanje, iznosi prijedlog da kroz naselje Mahala budu planirane 4 saobraćajne trake, također predlaže da se uz saobraćajnice planiraju biciklističke staze. Odgovor: sugestije su prihvaćene, saobraćajnica koja spaja grad sa južnom obilaznicom je četverotračna, uz planirane saobraćajnice su biciklističke staze.
Damir Marijanović, pitanje, pita da li je ranije postojao saobraćajni projekat te šta je s nelegalno izgrađenim objektima. Odgovor: projekat saobraćaja je postojao, novo rješenje je usklađeno sa trenutnim projektom južne obilaznice i zaključcima javne rasprave.
Toni Šimunović, arhitekt, pitanje, koju klasifikaciju imaju prometnice u odnosu na finansiranje, podržava semaforizirana raskršća jer bi se kružnim tokovima dobila brža saobraćajnica koja bi presjekla Rodoč na dva dijela. Odgovor: prema svim pokazateljima i zaključcima javne rasprave utvrđeno je da su kružni tokovi adekvatno saobraćajno rješenje za ovaj Regulacioni plan, glavna četverotračna saobraćajnica nastavak Bulevera je izbačena iz Programa opremanja zemljišta te bi se trebala finansirati iz viših nivoa.
Evo tu su pitanja i odgovori koji su bili postavljeni na javnoj raspravi koje smo dobili. Pošto nije više bilo prijavljenih diskutanata, ja dajem pauzu 15 minuta, da se Gradonačelnik i predlagači usaglase oko ovog Amandmana.  
Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Grada Mostara je pročitala Amandman: u članu 5 ove Odluke, treći pasus, blok B, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“, u istom stavu ovog člana koeficijent izgrađenosti je 1,80. U istom članu ove Odluke peti pasus, Blok D, iza riječi „centralnih gradskih funkcija“ dodati „i zona kolektivno stanovanje spratnosti P0+P+6“, i koeficijent izgrađenosti, koji se mijenja, 1,80. Ovaj Amandman je od strane predlagača usvojen.
Predsjednik  je dao na glasanje slijedeće tačke:

Ad.2.)Odluku o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“
Glasanje: 29”Za”, nema “Protiv”  3“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.3.)Odluka o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „ŠIRI KOMPLEKS PUTNIČKOG, ŽELJEZNIČKOG I AUTOBUSNOG TERMINALA“.
Glasanje: 29”Za”, nema “Protiv”  3“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.4.)ODLUKA o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana „RODOČ III“,
Glasanje: 30”Za”, nema “Protiv”  2“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.5.) PROGRAM uređenja građevinskog zemljišta za izmjene i dopune Regulacionog plana „RODOČ III“,
Glasanje: 28”Za”, nema “Protiv”  4“Suzdržana”
Odluka je usvojena.

Ad.6.)ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „ZGONI II“
Izvjestilac  u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Podržavam ovu Odluku, „ZGONI II“ su jedan poseban obuhvat, koji ćemo uradit u skladu sa planom i programom aktivnosti na ovome dijelu. Tamo imamo posebnu jednu cjelinu koja se odnosi na pospremanje onih prostora koji su se prije koristili u obuhvatu zone rudarenja i oni zahtijevaju jedan poseban pristup obzirom da se radi o jednom jako nestabilnom terenu na pojedinim zonama, gdje smo u periodu kad smo prije radili „ZGONE II“ prikupljali sve moguće informacije od stručnih i drugih institucija, čak smo uspjeli tada da dobijemo određene elaborate iz Instituta  iz Beograda koji je radio ovdje stručne ekspertize tla i ostalih poduhvata na zamuljivanju i drugim sadržajima koji su jako bitni da bi dobili stabilnost terena.I do sada smo raspravljali o tom dijelu, kratko ću, da se tamo zona rudarenja i onaj visoki postament koji se tamo nalazi zaštiti kao muzejski eksponat, da se nekad u Mostaru živjelo od rudarenja. Evo pozdravljam i tu inicijativu da se krene u aktivnosti izrade izmjena i dopuna Regulacionog plana „ZGONI II“.
Predsjednik je predložio da s odmah raspravlja  svim Odlukama i da se poslije glasa.
Ad.7.)    ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „CENTAR  II“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Bitna stavka u zastoju oko provođenja određenih lokaliteta i privođenja krajnjoj namjeri ili potrebama ovih lokaliteta i podržavamo u ovome tehničkom dijelu da prilagodimo „CENTAR II“ tamo onim lokalitetima koji stvarno zaslužuju da se na jedan način ili preoblikuju, da se na drugi način naprave novi sadržaji, CENTAR II“ kao poseban dio Grada Mostara zaslužuje intervenciju u ovome narednom periodu i pozdravljam donošenje inicijative za ovu Odluku.
Ad.8. )   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Smatram da ovaj Regulacioni plan Kočine i Opine zaslužuje posebnu pažnju i tretman jer se tamo već približavamo zoni sutra izlaska koridora 5C u blizini toga i da taj lokalitet približimo sa jednom baš izuzetnom pažnjom i analizom, da se taj lokalitet sutra pojavi kao jedna razvodnica kad izađemo iz koridora 5C i ulazimo u grad Mostar, da dobijemo jednu savremenu i lijepo oblikovanu sredinu.
Ad.9.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
Izvjestilac u ime  Gradonačelnika Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Za, Kočine smo u prošlom periodu 2012. godine kad se trebala raditi škola uspjeli da prilagodimo jednom nesmetanom provođenju procedure izgradnje škole i okolnih objekata oko škole, odnosno popratnih objekata, tad je bila donešena Odluka oko ovoga lokaliteta, pa smo tu skratili taj tad lokalitet na jedan uži dio, da ne bi zastali u procedurama. I u svakom slučaju Odluka preopravdana i treba pristupiti što prije njezinoj izradi i provođenju.
Predsjednik je otvorio raspravu po ove 4 tačke Dnevnog reda.
Ispred Odbora za Urbanizam je objasnio, da su na Odboru za urbanizam  ovo razmatrali i rekli smo da ovo može ići na sjednicu Gradskog vijeća, ali ja imam jedan  prijedlog  Odluke o pristupanju izradi Reulacionog plana Kočine i Gnojnice, dva ova Regulaciona plana se razlikuju od Regulacionih planova, Odluka o donošenju Regulacionih planova Centra II i Zgoni, u članu 1, u ove dvije Odluke za „Kočine“ i „Gnojnice“ piše da se Plan donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja, i imamo u članu 7 znači gdje kaže da se u periodu donošenja ove Odluke do donošenja Odluke o provođenju izrade Plana zabranjuje izgradnja novih objekata na području obuhvata ovog planskog dokumenta, najduže u trajanju od dvije godine, ovo nema u ovim planovima. I ja samo predlažem da se ovo izjednači, pošto su nam iste Odluke, ili da stavimo u sva četiri Plana isto jer o tome smo već ono raspravljali davno, znači ili da stavimo u sve četiri Odluke ili da skinemo u ova dva ovaj dio. Jučer sam tražio od šefice Službe za planiranje i izmjene su  dostavljene.
U raspravi po ovim tačkama  su učestvovali:Tomislav Primorac, Predsjednik, Adil Šuta, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Antonio Zelenika
Tomislav Primorac  je objasnio, direktor Zavoda je istakao važnost ovoga područja, da se sačuvaju određene starine koje su možda othranile naše generacije i da ne pristupamo baš tako kao što radimo sruši sve, ne valja ovo, itd., nego da se ostavi jedna lijepa tradicija.
Dakle, pozdravio bih donošenje ove Odluke i za ovo područje, ja bih ga nazvao gradsko područje, zaslužili su njegovi stanovnici da se  ovaj kvart lijepo uredi. Odluka koja je u novembru 2012. objavljena u Službenom listu o izgradnji ovoga područja, mišljenja sam da je ostalo dosta nereda  i na ovu Odluku ja bih stavio neke primjedbe. Znači posebno da se zna da je ovo bio rudnik, da su ovdje bila okna, da čak ja imam informaciju da ovo nije baš tako ni zamuljeno, dakle postoji jedna nesigurnost građenja na ovom području, da nema stvarnih planova kakva je mreža tih pothodnika, kolike su dubine, na kom području, nema detaljnih geodetskih ispitivanja mikro lokaliteta, znači nije dovoljno ispitano,  da se vidi kakav je uticaj rudarskih radova na potrese, posebno nosivost tla na tom području. Isto tako da se vodi računa o gustoći izgrađenosti, itd.
Adil Šuta je dao neke tehničke prijedloge prema predlagaču, da se uvaže, da bi unificirali ove planove. Za Regulacioni plan „STAMBENO POSLOVNA ZONA GNOJNICE“, u članu 1 piše „plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja“, mislim da to treba brisati. To je broj jedan.
U članu 8, „finansiranje Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade osigurano je u Budžetu Grada za 2021. godinu“, treba ispraviti da stoji „za 2022. godinu“. To je što se tiče ovog Regulacionog plana.
Što se tiče drugog Regulacionog plana za Kočine, isto u članu 1. treba brisati „Plan se donosi na razdoblje od 5 godina od dana usvajanja“.
U članu 2, a imajući u vidu obuhvat, površina obuhvata piše ovdje 7,2 hektara, mislim da je cca 8 hektara. Tako da bi i to trebalo ispraviti.
I u članu 8.  umjesto „finansiranje Zavoda za prostorno uređenje kao nosioca izrade osigurano je u Budžetu grada za 2021. godinu“, treba ispraviti da stoji „za 2022. godinu“,  ne može bit za 2021. jer je prošla.
Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Da pojasnim  što se tiče rokova za donošenje određenih planskih dokumenata. Zakonom ili uredbom o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja se kaže, Plan koji se donosi može se mijenjati tek nakon 5 godina od provođenja, a donosi se na period dok se ne donese novi Plan, u skladu sa potrebama ukazanim u određenim fazama provođenja Plana mogu se vršiti i određene izmjene i dopune tog Plana. Tu je definiciju moramo ispoštovat.   
Nakon rasprave pristupilo se glasanju za Odluke.
Ad.6.) ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „ZGONI II“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.7.) ODLUKA o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana i Program uređenja „CENTAR  II“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema“Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.8. )   ODLUKA  o  pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „STAMBENO POSLOVNU ZONU GNOJNICE“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.9.) ODLUKA o pristupanju izradi Regulacionog plana i Program uređenja za „KOČINE“
Glasanje: 33”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.

Ad.10.) ODLUKA o davanju dodatnih ovlaštenja Komisiji za stručnu ocjenu
Izvjestilac  je Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara
Iz dosadašnje prakse imali smo 2 Izvještaja Komisija za davanje stručnih ocjena, stare i nove koja je počela raditi u ovom sazivu Gradskog vijeća, imamo jedan broj zahtjeva investitora za ulaganje, imali smo dosta nejasnoća oko važenja ili nevaženja ovih Regulacionih planova, tako da smo imali  i tumačenje  od strane Federalnog ministarstva  za prostorno uređenje da je rok važenja 5 godina. Da bi zaštitili i ovu Komisiju koja je imenovana od strane ovoga Gradskog vijeća, da bi dali mogućnost, a imajući u vidu da Grad Mostar nije imao 8 godina Gradsko vijeće, da se  u proceduri izrade osim izrade Prostornog plana koji radi Zavod za prostorno planiranje nalazi i nekoliko Odluka o pristupanju izradi Regulacionih planova, mišljenja smo bili da naš Zavod nije dovoljno kapacitiran da može u ovim rokovima koje bi mi htjeli da udovoljimo investitorima završiti brzo, osim Prostornog plana i ove određene Regulacione planove i zato smo predložili, a imajući na umu, evo u preambuli  i Statut na koji se pozivamo i Odluku Visokog predstavnika koja je donesena po ovom pitanju, da ovoj Komisiji damo ovlaštenja da u roku od 2 godine može donositi i stručne ocjene na područjima gdje su Planovi. Da ne bi bilo zabuna, ovo je već Komisija radila, znači mi smo imali već donešene Odluke na mjestima gdje su postojali  Regulacioni planovi.
U raspravi su učestvovali: Arman Zalihić, Irma Baralija, Predsjednik, Slaven Bevanda, Silvio
Bubalo, Adil Šuta, Adela Gosto, Gradonačelnik, Salem Bubalo
Arman Zalihić
Smatram da Odluka  nije u skladu sa zakonom,  da grubo krši zakon, konkretno Zakon o prostornom uređenju HNK-a. Osim toga član 2 Odluke o uspostavi Komisije za stručnu ocjenu koju je donio OHR jasno kaže da  zadaci Komisije proizlaze iz člana 49. Zakona o prostornom uređenju HNK-a koji kaže da osnova za donošenje urbanističke suglasnosti su dokumenti prostornog uređenja iz člana 8 i 9 pomenutog Zakona, a Regulacioni plan  je definisan u ovim članovima, prema tome ne postoji nikakvo opravdanje da neka stručna komisija donosi  mišljenja kad su Regulacioni planovi zakonom definisani kao detaljni planovi i jasno propisuje šta se negdje može gradit, šta se negdje ne može gradit i na osnovu toga Odjel za urbanizam samo u upravnom postupku treba donijet Rješenje na osnovu Regulacionog plana.
Predložio je pojedinačno glasanje: to je u jednom članu Poslovnika  definirano ukoliko se izrazi sumnja, ali u članu 111, stav 2, kaže „zahtjev za pojedinačnim glasanjem mogu podnijeti predsjednik vijeća, jedan od njegovih zamjenika, predsjednik klubova vijećnika, predsjednici klubova konstitutivnih naroda i najmanje 3 vijećnika koji su prisustvovali glasanju, što se dovodi u sumnju. Evo ja dovodim kao predsjednik Kluba SDP- a u sumnju.
Irma Baralija,
Ispred Kluba Naše stranke se izjasnila da s obzirom da je suština priče koju smo diskutovali već u septembru kada smo jasno govorili da nema potrebe više da postoji ova Komisija, glasali smo i tada protiv, da ne ponavljam sve ono što sam tada rekla, ono što je nužno ponoviti danas jeste, da je ova Komisija bila formirana sa privremenim karakterom. Stavili ste u preambulu, piše 2006. se formira i privremenog je karaktera, ovo je 2022. godina!?
Slaven Bevanda, predsjednik Komisije za Statut, pravna akta i nadzor zakonitosti
Odluka je prošla  na Komisiji, s tim da sam izdvojio svoje mišljenje, glasao sam protiv za razliku od ostalih kolega koji su smatrali da je ova Odluka u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju HNK, dakle članom 49. je jasno rečeno stav 3 ako dokumenti prostornog uređenja iz stava 2 ovog Zakona, misli se na dokumente koji su potrebni u članu 8 i 9, nisu doneseni, ministarstvo, odnosno Služba za upravu jedinice lokalne samouprave nadležna za poslove prostornog uređenja donijet će Rješenje o urbanističkoj saglasnosti na osnovu stručne ocjene koju imenuje ili skupština kantona ili jedinica lokalne samouprave, u ovome trenutku to je Grad Mostar, ili stručne ocjene organizacije koju ova tijela ovlaste za davanje stručne ocjene. Dakle, nadležnost zakonska Komisije je da  može dati svoju stručnu ocjenu tamo gdje nema donesenih Planova, odnosno dokumenata prostornog uređenja. Ja bih podsjetio, da mi imamo i Prostorni plan Grada Mostara, postoje situacije u određenim dijelovima Grada gdje nama ne treba Komisija i ako nije donesen Regulacioni plan to su zone građenja R3, mislim da tu spadaju i ove poslovne zone koje smo usvajali „Miljkovići“, itd., gdje se može samo po Prostornom planu izdat odobrenje za građenje. Znači imamo zakonsku mogućnost ako neko govori o investitorima. Ja bih želio da mi se objasni, a sada ću pitat evo pred svima vama, iz kojih razloga se daje ovlaštenje Komisiji da intervenira u Planove, odnosno u detaljne planske dokumente koji su doneseni do 2004.? Da li je uzeta granica integracije Grada i ukidanje 6 općina, vjerojatno jeste, ali podsjećam tada da u našem urbanizmu postoje planovi, postoji knjiga svih planova koje  je Gradsko vijeće mislim verificiralo ili nadležni Odjeli iz svih 6 općina koji su došli i koji se provode itd.
Ja i Klub HRS-a ćemo naravno glasati protiv ove Odluke i mislim da ova Odluka će stvoriti pomutnju u urbanizmu. Predložit ću i nešto drugo, ako naš Zavod je preopterećen brojem Planova koje radi, mi određeni dio Planova ako imamo i za hitnu intervenciju možemo povjeriti i ostalim organizacijama da urade, ne derogirajući nimalo Zavod, nego govorim ako naš Zavod je preopterećen, znači postoje kuće ili instituti iz Sarajeva koje ostalim Planovima koji nemaju ovakve zavode rade izmjene, ako je stvarno hitnost pa ja bih platio da institut iz Sarajeva koji radi izmjene Plana po cijeloj BiH nama izmijeni dio nekog Plana ako naš Zavod ne može stići zbog fizičkog obima posla.
Gradonačelnik
Što se tiče same Odluke ja ću malo se vratiti da vidite kako ide geneza te priče. Naime, većina vas koja je ovdje sad kritizirala ovu Odluku je prije nepunih 2, 3 mjeseca kad smo razgovarali o ovoj ideji, i svi ste bili upoznati sa nekakvom inicijativom koju sam ja osobno poveo zato što sam imao izvjesne razgovore sa investitorima.  Od tih istih investitora se ubire  renta i novac za uređenje zemljišta, pa od tih istih novaca se pravi ulica, trotoar, javna rasvjeta i sve ostalo. Da pojednostavimo situaciju, tad kad smo razgovarali bili ste svi da se ukinu Regulacioni planovi tamo gdje imamo najavljenu investiciju kako bi omogućili Komisiji da daju stručnu ocjenu i da krenemo u realizaciju tog projekta.
Ja  sam se tad složio, razgovarali smo i ideja prvotno je bila da se ukine Regulaconi plan na tom području, da stručna ocjena i završili smo priču. Međutim, stvar se komplicira dodatno, upravo ovo što su vama sad brige se dešava jer ukidanjem Regulacionog plana nema rente, odnosno uređenja građevinskog zemljišta. Ostavljanjem na snazi Regulacionih planova izbjegavamo takav scenarij i zbog tog je i meni bilo nekako bliže da idemo u ovom drugom smjeru, da se ostave Regulacioni planovi a ne da se ukinu.
Naime, jako puno tema smo otvorili, sve to zato što nismo imali Vijeće i zbog tog je Zavod preopterećen. Ova ideja da damo Sarajevu, Zagrebu ili Beogradu da rade Regulacione planove Grada Mostara je straš. Pitanje je bilo između ostalog zašto se daje, odnosno ograničava ova Komisija na 2 godine, bukvalno je bila procjena u razgovorima sa Zavodom da je realno očekivat da ćemo za 2 godine ipak imati većinu Planova donešenih, zbog tog je ovaj vremenski period stavljen. I predlog,  da svaku stručnu ocjenu prezentiramo, nevezano sad 7 ili 14 dana ili mjesec dana da bude na javnom uvidu, to je sad stvar struke, ja ne znam koliko je dovoljno, ali evo što se mene tiče može biti i mjesec dana, da je iza toga prezentiramo na Vijeću, što se mene tiče možete i glasati za nju, meni osobno bi bilo ugodnije, Komisiji bi bilo ugodnije, zato što bi imali vas iza sebe i ne bi došli pod nekakvu sumnju da  nečasne radnje radimo i ostalo.
Slaven Bevanda
Znači većina Planova u koje mi interveniramo do 2004., za koje bi dali ovlast da intervenira Komisija, nema naknadu za uređenje zemljišta, dio možda ima, ali većina tvrdim da nema, pogotovo predratni Planovi nemaju naknadu za uređenje zemljišta, ostat će samo renta. Ako bi ukinuli te Planove i stavili ih van snage kao što ja tvrdim Grad neće izgubit ništa.
Gradonačelnik
 Je prokomentarisao je da nam Zavod da izvješće koliko Grad bi eventualno izgubio ukidanjem Regulacionih planova, da bi mogla Komisija reagirat, možda evo da  ovaj pravni vakuum isto riješimo, ali definitivno ja osobno ću i dalje insistirati da se ide u ovome smjeru jer mislim da je ovo prebitno za Grad i potrebno je. Što se ovo samo u Mostaru dešava, vrlo je jednostavno objašnjenje, ljudi moji pričamo o 2004. godini i zašto je ona reper, zato što su se tad ujedinile općine. Međutim, danas je 2022., samo zamislite o čemu pričamo 2022. a mi ukidamo do 2004.
Predsjednik
Član 4 Odluke nametnute od strane Visokog predstavnika, koju smo mi usvojili kaže da se ostala pitanja u vezi sa radom Komisije, pravima i dužnostima njenih članova, odnosom između Komisije i Gradskog vijeća Mostara, Gradonačelnika Grada Mostara, odnosno Gradske uprave, mogu naknadnom Odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara donijeti. Prema tome  ja kao predlagač, pošto iz ove diskusije se očito vidi da ova Odluka danas ima mogućnost i određene dorade, na osnovu člana 144. Poslovnika o radu Gradskog vijeća Grada Mostara povlačim ovu Odluku za jednu od narednih sjednica. Znači na osnovu člana 144. Poslovnika  Odluku vraćam  na doradu, na jednu od narednih sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara.
Ad.11.) ODLUKA o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Evrope  (CEB)
Izvjestilac Mario Kordić, Gradonačelnik Grada Mostara
Naime, radi se o vrlo sličnoj Odluci kakvu smo na jednoj od zadnjih sjednica donijeli kad je bila u pitanju „Deponija“, odnosno saglasnost koja je išla prema EBRD-u, ovdje je samo drugi akter CEB i druga tema, a to je „Štreka“, odnosno dvorana koju zadnjih 30 ili koliko već godina pokušavamo završiti. Kroz medije sam ja komunicirao, bili su  u posjeti Gradu Mostaru izvjesni ljudi iz EU-a koji su nam dali veliku podršku na pokušaju završetka Sportske dvorane u Mostaru. Naime, nemamo mi još potpisano, a vidim kroz medije je išlo da je 9.500.000 KM grantova dobiveno, nije, već imamo dosad vrlo ozbiljna obećanja da bi toliko novca mogli s obzirom na veličinu projekta dobiti iz EU-a i zbog pozitivne atmosfere koja generalno vlada u Gradu Mostaru spremni su nam jako pomoći. Nakon analize je ustanovljeno da bi dodatno nam trebalo 12.000.000. eura za završetak dvorane. Trenutno je projekat još uvijek u Beču na reviziji, koja će točno pokazati šta će se na tom projektu promijeniti i koliko će na kraju koštati s obzirom na poskupljenje materijala i možda neka nova tehnološka rješenja kad je u pitanju grijanje, hlađenje i sve  što je vezano uz dvoranu, tad ćemo dobit  tačan iznos. Znači ovo je jedan prvi korak, ovaj dokument će ići prema Vijeću ministara, koje će  naravno raspravljat o njemu. Projekat je inače procijenjen kao projekat od interesa za državu BiH. Taj dokument ako prođe Vijeće ministara ide dalje prema Centralnoj banci, tad bi otvorili razgovore oko ovoga što ste vi spominjali, uslova, visine kredita, grejs perioda, kamate kreditne i svega ostalog što je vezano uz kredit. Znači ovo je jedan tehnički prvi  korak i već smo ovo prošli prije jednu ili dvije sjednice.
U raspravi su učestvovali:Marko Novak, Arman Zalihić, Gradonačelnik, Silvio Bubalo, Predsjednik, Irma Baralija
Marko Novak Odbor za financije i poreznu politiku
Odbor je razmatrao je ovu Odluku i nema nikakvu primjedbu da se pokrenu pregovori oko kredita za izgradnju Sportske dvorane. Ono što je bilo sugestija članova Odbora je bilo da dobijemo malo detaljnije objašnjenje s obzirom da je u ovome navedeno 12.000.000 eura,  koliko košta taj projekat cijeli, šta smo planirali dobit kao grant, šta ćemo uradit sa vlastitim sredstvima i je li tačan ovaj iznos ili će ovaj iznos biti nešto što je promjenljivo u nekakvim dogovorima.  I druga stvar, samo objašnjenje samog naziva „Štreka“, ili i dalje stoji Gradska sportska dvorana, odnosno Kulturno-sportski centar? To je bilo pitanje naših članova, pa je dužnost  pa je dužnost i da prenesem.
Gradonačelnik
Što se tiče sredstava evo nekakve malo podrobnije priče, ja bih bio sretan da mogu s vama podijeliti, ali nemamo još tačne informacije, upravo sam rekao da je projekat na reviziji. Otprilike finansijska priča izgleda ovako, znači 3.500.000 KM je u federalnom Budžetu osigurano za ovu godinu, ideja je da s tim novcem napravimo, odnosno završimo onaj podzemni dio garaže, to je 750 garažnih mjesta, a ovaj čas Direkcija za izgradnju Sportske dvorane radi evaluaciju starog projekta da se vidimo šta može se napravit za ta 3.500.000 KM, naravno kad budemo znali tad ćemo vama ovdje sve prezentirati. Rekao sam već da je projekat dvorane  u Beču, dali će mijenjati izgled ili bilo šta ostalo ja osobno ne znam. Ovo zašto žurimo s ovim, zato što jednostavno procedura dobivanja ovakvih kredita, grantova i ostalog je višegodišnja procedura. Na preporuku ljudi iz Europske komisije, EU-a koji nas prate u ovom projektu, smo mi pokrenuli proceduru jer upravo oni su tražili s obzirom da se njihovi bordovi sastaju 2 puta godišnje i s obzirom da je kod nas politička situacija kakva jest i ne znamo kad će biti sjednica koja nam treba, da mi krenemo već u proceduru jer s njom ništa ne prejudiciramo, a evo ja vam odgovorno tvrdim, da onog momenta kad budem ja imao izgled dvorane da ćete ga imat isti dan i vi, čak evo javno objavljujemo sve što se novo dešava u Gradu Mostaru, od dvorane do svega drugoga, tako da ću ja s vama podijelit te informacije. Ovo je samo da bi  pokušali ipak u ovom mandatu možda završiti dvoranu, realno, izgledno je, ukoliko budemo evo te procedure uradili čim prije a sve informacije koje ja budem imao imat ćete i vi. I što se naziva tiče, ja sam Odluku dobio ovakvu kakva jest, rađena je  u Gradskoj upravi, provjerit ćemo šta je službeni naziv jer to može bit načelno problem ako ode gore.
Predsjednik
Znači kad je ova Odluka došla ja sam mislio ići i amandmanski na nju, ali uz obrazloženje Gradonačelnika da Evropska komisija koja je potencijalni donator u ovom iznosu oko 9.000.000 i nešto miliona isključivo traži da se sa ovom Odlukom i projektom Sportske dvorane ne miješaju drugi projekti. A imali smo Zaključak Gradskog vijeća Grada Mostara iz 6. mjeseca 2021. godine da Gradonačelnik i Predsjednik Vijeća sagledaju mogućnosti zaduženja Grada Mostara, da obave razgovore sa Evropskom razvojnom bankom, svjetskim bankama i ostalim  finansijskim institucijama koje mogu dati kredit Gradu Mostaru. Ja sam kontaktirao i načelnika Odjela i tražio ono zaduženje Grada Mostara, Grad Mostar trenutno zadužen je, ali u ovoj mjeri da možemo uzeti i ovaj kredit i još neke od kredita jer po našoj procjeni i po zakonu o zaduženosti u Budžetima možemo ići do 10%, to je znači nekih 5.000.000, a sad je negdje oko 2.800.000 mislim zaduženost Grada Mostara. Ovo je Odluka koja u svakom slučaju zaslužuje da prođe jer evo 30, 40 godina se priča o ovoj sportskoj dvorani, koja će sigurno puno poslužiti za integraciju Grada Mostara i za zajedničke nastupe naših sportista, da više ne budemo u prilici da idemo u Jablanicu igrati utakmice. A što se tiče naziva „Štreka“, mi smo pokušali u Gradskom vijeću naći bilo koju od Odluka i nismo uspjeli naći ni na jednoj da se zvanično zove „Štreka“ i kad je formirana ova Agencija za upravljanje i izgradnju Sportske dvorane, tako se baš zove Odluka, nema nigdje „Štreka“. Tako da mislim da ovo treba brisati „Štreka“,  iz ovih razloga da ne bi bilo nekih problema i da to bude Zaključak da mi brišemo „Štreka“, a ova Odluka sigurno je da će biti nešto pozitivno u  Gradu Mostaru.
Irma Baralija
Mislim da u ovoj prostoriji nema niko ko je protiv i dvorane i olimpijskog bazena i slično, svi smo za to i svi smatramo da je potrebno, međutim ako se već zadužujemo, prirodan slijed koraka je sljedeći da se kaže, ovo je projekat, investicija je toliko, ovaj iznos tražimo i onda da idemo tražit taj novac, a ne hajmo mi tražit novac, pa ćemo vidjet kakav će bit projekat i vidjet ćemo koliko će to koštat, mislim tako izgleda danas kada slušamo ovdje.
Predsjednik je dao Odluku o davanju prethodne saglasnosti na kreditno zaduženje kod Razvojne banke Vijeća Europe na glasanje.
Glasanje: 30 ”Za”, nema “Protiv”  nema “Suzdržanih”
Odluka je usvojena.
Ad.12.)   NACRT ODLUKE o donošenju i provođenju Programa zauzimanja javnih površina na području Grada Mostara
Izvjestilac u ime Gradonačelnika, Salem Bubalo direktor Zavoda za prostorno uređenje
Na Odboru smo imali jedan konstruktivan pristup ovoj materiji koja u svakom slučaju je izazvala i određene reakcije javnosti na ovaj ponuđeni dokument. Pošto se odlučilo da ovaj  dokument ide na javnu raspravu, ja ću samo kratko obrazložit određene tehničke karakteristike koje je Zavod uradio u skladu sa ovim Programom, da se sve javne površine u Gradu definišu na jedan tehnički odgovoran način i da nemamo toliko šarenila, prvo u zauzimanju javne površine da se spriječi nesmetan prolaz pješaka, nesmetan prolaz osoba sa posebnim  potrebama, da se svima onima koji tamo zauzmu javnu površinu sutra Komisija koja bude provodila ovaj Program na terenu izađe i tačno označi taj lokalitet kako neko može to koristit i pod kojim uslovima.
U raspravi su učestvovali:Vlatko Marinović, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Ivan Zelenika, Mirza Drežnjak, Damir Šunjić, Antonio Zelenika
Vlatko Marinović
U tehničkom opisu, koji je objektivno prekratak javnih površina, tj. površina predviđenih i pogodnih za postavljanje stolova i ugostiteljskih objekata, tzv. bašta i tezgi trgovačkih radnji, navodite paušalno urbanističko-tehničke uslove, te pod kasnijom stavkom zauzimanje javnih površina ispred ugostiteljskih radnji između ostaloga navodite uklanjanje čak 42 postojeća objekta.Ono što je nas kao  vijećnike dosta puta zanimalo, mislim da smo to i nadležnim Odjelima ranije upućivali, a to je neka vrsta, obzirom na kompleksnost Grada Mostara kao urbane cjeline, ali i kao kompletne lokalne samouprave Grada Mostara, on jeste uređen na način da se sastoji od 6 gradskih područja, pa tako i ovdje, ako bih ja sada  postavio neko retoričko pitanje gospodinu Bubalu koja tačno ste gradska područja obuhvatili ovim Programom, to su, mogu ja odmah odgovoriti, to jesu ustvari kompletno Gradsko područje Stari grad, 4 kvarta Gradskog područja Zapad i gradski kvartovi Gradskog područja Jugozapad, jer u principu zauzima ovaj Program samo prostor urbane cjeline Grada Mostara, odnosno gradskog naselja Grada Mostara, da prva zona. E sad, 42 postojeća objekta predviđena za uklanjanje raspoređena su na način da na Gradskom području Zapad se uklanja 15 objekata, na Gradskom području Jugozapad 14, a na Gradskom području Stari grad 13 objekata, što ovako na prvu zvuči poprilično izbalansirano, iako svi znamo da u principu se radi o potpuno drugačijoj veličini tih gradskih područja u urbanoj gradskoj jezgri Grada Mostara. Ono što je mene zanimalo i Gradskom vijeću Grada Mostara  takvi podaci su strašno relevantni, a to je ukupna kvadratura tih objekata, koji su po ovoj vašoj logici predviđeni za demoliciju. Dakle, na Gradskom području Zapad ukupna kvadratura iznosi 1.116 m2, na Gradskom području Jugozapad ukupna kvadratura iznosi 1.193 m2 dok na Gradskom području Stari grad ukupna kvadratura iznosi samo 265 m2, što bi onda u postocima bilo recimo tako da se od ukupnog broja objekata, od tih 42, dakle po kvadraturi negdje 45% se nalazi na Jugozapadu, 45% nalazi na Zapadu, a samo 10% u Starome gradu, koje u biti obuhvaća veliku urbanu cjelinu Grada Mostara.Nekako to mi  previše izgleda pristrano.
Salem Bubalo
Prva stvar u projektnom zadatku koja je bila postavljena kako se ponašat u ovome dijelu bili su tehnički uslovi, korištenje javnih površina, zaštita pješaka i učesnika drugih na određenim javnim površinama i potreba određenih sadržaja koji tamo treba da se nađu. Druga vodilja su bili Regulacioni planovi usvojeni, gdje veliki broj objekata koji se tretirao za demoliciju jedan broj njih je uklonjen u programu demolicije po osnovu Regulacionih planova i na gro tih lokaliteta ima objekata koji uopšte ne rade, zapušteni su i oni su ovdje i slikovno i grafički prikazani, uzet ćemo Staro Veležovo igralište, masa objekata je zatvoreno, devastirano i oni nose neku markicu tamo javne površine gdje tu nikoga nema, isto tako Centar II, u Cenru II imamo jako puno tih lokaliteta koji su nedefinisani, sve smo to otišli na teren, dokumentovali, uslikali i pokazali razlog zašto se taj neki lokalitet mora preoblikovati, zašto se može desiti da se on ukloni i zašto se planira neka nova površina. Znači ovaj dio zašto se pojavljuju ovolike razlike u kvadratima, pa zato što imate više u Centru II tih sadržaja, u ulici Radićevoj, na starom Veležovom igralište i tamo nego ovdje, evo maloprije smo pokazali ovdje Balordinu ulicu jedan dio, nema 5 objekata, a i oni ne odgovaraju standardu i mi smo ih predložili da ih se ukloni, da ih se skine sa trotoara, to je javna površina itd.
Ivan Zelenika
Ono što je meni zapalo za oko, upravo ovo kako je isplanirano sada, a tiče se evo konkretno Ulice Adema Buća. Ulica Adema Buća je školski primjer kako ne treba planirati tezge i bašte u Gradu Mostaru. Kad ste slikali objekte koristili ste čeone pozicije, umjesto da se iz profila slikali, u urbanističko-tehničkim uslovima ste propisali da ne mogu biti stolovi i stolice na potezu gdje se nalaze pješački prelazi, nije definisan razmak na kojem može bit i upravo ova slika koju smo vidjeli i preko puta nje se upravo nalazi na pješačkom prelazu, vi jeste kao isplanirali da tu mogu biti određeni gabariti i kvadrature i da će Komisija odrediti, međutim stvarno stanje na terenu nije onakvo kakvo bi trebalo bit.Znači širinu za 1,2 metra koja ostaje pješacima i ostalim prolaznicima, odnosno korisnicima trotoara na cesti, opet se vraćam na tu ulicu, nemate i u 90% slučajeva gdje ste nacrtali na površinama koje se odnose na prolaze za pješake nemate propisani razmak od 1,2 metra, ne ostavlja se.
Silvio Bubalo
Znači obilni su materijali i ja sam ih evo  sve pregledao i našao sam nekih zamjerki i sugestija na 2 stranice, samo općenito tehničkih, Najveći problem sam imao npr. oko nekih bašta, evo za Centar II, Znači ne shvatam kriterije ukidanja i stavljanja, ali evo probat ću da budem što se tiče ovog aktivan, napisao sam oko 60 zamjerki. Čitao sam, ali mi nije jasno opet, ne vidim nikakvu logiku uklanjanja bašti onih, to su bašte koje su 30 godina tu.
Damir Šunjić
Mene žalosti da Zavod za prostorno planiranje Grada Mostara donosi nama dokument u kojem stoje neki nazivi ulica koji ne postoje. Nema veze šta stoji u katastru, ako pravimo dokument 2022. godine logično bi bilo da unesemo nazive ulica koji jesu.
I smatram da bi za svaku ovu trebali imati 2 slike, jednu sliku s čela, jednu sliku s boka i profila, pa da vidimo koji je to prostor.
Predsjednik je  zaključio ovu tačku i objasnio  ne usvajamo  danas Odluku, nacrt ide dalje u proceduru, i da će  predlagač i Zavod za prostorno uređenje  imati na umu i ova razmatranja, a bit će održana i javna rasprava.
Ad.13.) ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja kioska na području Grada Mostara
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Imali smo prvo analizu stanja na terenu i utvrdili da u Gradu Mostaru ima veliki broj kioska koji se ne koristi, koji je zapušten i izgleda kao baš jedan ružni dio bilo kojeg dijela grada. U tom dijelu ima jedan broj kioska koji je toliko potreban da se on zamijeni, da se preoblikuje, veliki je broj kioska koji ima u svom sadržaju po nekolika frižidera sa vanjskih strana koji čine jako nepristojnu ovu cjelinu i u svakom smislu dolazimo u situaciju da imamo jedan jako ružan ambijent na određenim bar frekventnim lokacijama. Mi smo uspjeli da sve ove kioske izanaliziramo i damo prijedlog kako na kom kiosku se ponašati i u tom dijelu smo našli 133 lokaliteta koji su tretirani kao zona za postavljanje kioska.Veliki broj njih opet se ponavljam je napušten, ne služi uopšte u bilo kakve svrhe, te kioske smo predložili za uklanjanje. Jedan broj kioska koji ne odgovara standardima ili se nalaze u jako lošim stanjima, a koriste se, oni su predviđeni da se preoblikuju i da se dotjeraju prema standardima koji su ovdje u tehničkom dijelu napisani. Pored toga jedan broj kioska koji je primijećen na određenim lokacijama koji su stavljeni i mi ne znamo na osnovu kojeg pravila, da se oni dislociraju na neke druge lokacije koje su im ponuđene.   
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Salem Bubalo, Silvio Bubalo, Ivan Zelenika, Goran Bošnjak, Stanko Ćosić, Adil Šuta
Ivan Zelenika
Svakako je trebalo i vremena i tehnike da se obiđu sve lokacije, poslikaju i kiosci i sve, međutim ono što mene zanima, a ne piše u tehničko-urbanističkim uslovima, mislim da ne bi bilo loše kioske dodatno razraditi po kategorijama kako ste naveli šta se u njima može obavljat, jer tamo stoji kao kiosk je prostor, odnosno montažni objekat koji je do 12 kvadrata, mada ih u gradu ima i većih. Po meni već sad kad smo u ovom nacrtu ne bi bilo loše razdvojit ove trafike koje se koriste za duhanske proizvode, novine i sve ostalo, od onih koji služe za brzu hranu i s time bi razgraničili praktički i broj određenih rashladnih uređaja koje oni postavljaju van svog objekta.
Adil Šuta
Ova Odluka i ova prethodna  i one koje će biti razmatrane pokazuje da je ovo jedan pristup i zahtijeva  određene rezove u prostoru i dobro je da imamo ove faze nacrta i da imamo adekvatnu javnu raspravu i da riješimo sve dileme. Znači Mostar kao Grad mora krenuti sa uređivanje svih oblasti, pa tako i zauzimanje prostora jeste jedna od naših  osnovnih strategija u smislu da imamo Strategiju razvoja, a donosimo istovremeno i program Prostornog plana Grada Mostara za 2022. godinu i dobro je da sve ove dileme rješavamo.
Predsjednik  je  zaključio ovu tačku i objasnio da  nacrt Odluke  ide dalje u proceduru.
Ad.14.)    ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja reklamnih panoa i displeja na području Grada
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Na prostoru Grada Mostara imamo 170 tačaka reklamnih panoa, displeja i drugih pozicija nazvanih za oglašavanje. Imamo jedan broj njih koji ne odgovaraju nikakvom ambijentu u Gradu da se tamo nalaze, imamo jedan broj njih koji su prevazišli nekakav ukus ambijenta i imamo jedan broj njih koji se nalaze na opasnim zonama koje ugrožavaju učesnike u saobraćaju i predstavljaju i opasnost. Za taj i takav dio mi smo pronašli 6 lokaliteta da se uklone i da se 2 dislociraju sa određenim koji treba da se prilagode potrebama, odnosno da se preoblikuju itd.
Znači potrebno je opet kad Služba izađe na teren koja će bit nadležna da provodi ovaj Program, ona će utvrditi tačno tamo ko je vlasnik ovoga panoa, kakav ima ugovorni odnos sa Gradom i kako predložiti Gradonačelniku da li da nastavi sa ovim ugovornim odnosom ili da se raspisuje procedura prema Odluci o zauzimanju tamo površina, cijene i ostalo, da se provede postupak ko će to dalje koristit na ovome dijelu javne površine Grada. Ovo je do sada jedan jako interesantan i složen operat reklamnih panoa obzirom da Grad ne gazduje sa javnim površinama koje se tretiraju uz magistralni put i ostalo sa tom zaštitnom zonom M-17 i drugog magistralnog puta, gazduju Ceste Federacije.
U raspravi su učestvovali: Damir Šunjić, Salem Bubalo, Marko Novak  
Predsjednik
je  zaključio ovu tačku i objasnio da  nacrt Odluke  ide dalje u proceduru u Zavod, sa javnom raspravom.
Ad.15.)  ODLUKA o donošenju i provođenju Programa razmještaja urbanog mobilijara na području Grada Mostara
Izvjestilac je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje
Ovom vrstom Programa urbanog mobilijara planirane su klupe za sjedenje, korpe za otpatke, nosioci bicikla i zone za postavljanje nosača za iznajmljivanja bicikla. To su ove zone koje će kasnije bit jako aktualne.      
U raspravi je učestvovala Boška Ćavar i  istakla da je sa mrežne stranice Žućo dobila e mail za Rondo, Park nobelovaca, Gimnazija,tu je postavljeno 116 kanti za sitni otpad.To je bilo prije godinu i pol, ni danas situacija nije bolja i sada ih je preko 80 i nadamo kako ćete sugerirati nadležnim da se te kante razmjeste i preraspodijele na druge lokacije, a ne da ih bude 15 oko fontane Španskog trga ili svako 5 metara u Gradskom parku.Vidjela sam 3 kante jedna do druge stoje na Španskom trgu. A što se tiče klupa, vidjela sam vani u parkovima kako građani uz spomen na neke svoje iz familije poklanjaju klupe. Dakle, napravit jednoobrazne klupe, ponudit građanima, možda će to neko financirat, ili bit investitor.
Predsjednik je zaključio da Odluka koja je u nacrtu ide u dalju proceduru.Zahvaljujem se predstavnicima Zavoda  i nadam se da će organizovati ovako dobro i javne rasprave i da ćemo brzo imati i ove Odluke na sjednici Gradskog vijeća u formi prijedloga.
Ad.16.) 16. ODLUKA o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog konkursa
Napomena: Ova tačka razmatrana je nakon 11. točke dnevnog reda na zahtjev Kluba Srpskog naroda.
Predsjednik je pozvao Gorana Bošnjaka predsjednika Komisije za izbor i imenovanje
da se izjasni o ovoj tački
Goran Bošnjak predsjednik Komisije za izbor i imenovanje
Došlo je do nekih izmjena u sastavu povjerenstva, pa ću ih ja sada pročitati. Za predsjednika se predlaže Slaven Bevanda, za zamjenika Haris Nazdraić, za člana Robert Karačić, za članicu Dunja Džubur i za članicu Nataša Jekić.  
U raspravi su učestvovali:Adela Gosto, dr.Velibor Milivojević, Boška Ćavar
Predsjednik
je dao Odluku o imenovanju Komisije za provođenje postupka dodjele gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog konkursa u sastavu: Slaven Bevanda predsjednik komisije, Haris Nazdraić član komisije, Robert Karačić član komisije, Dunja Džubur član komisije i Nataša Jekić član komisije, na usvajanje.
Glasanje: 21”Za”, 2 “Protiv”  3 “Suzdržana”
Odluka je usvojena.
Nakon ovoga završena je 20. redovna sjednica Gradskog vijeća.

ZAPISNIČAR          PREDSJEDNIK
Marija Soldo       Salem Marić